Helikopteri: zra?na konjica

0
671

Najstariji trag helikoptera seže oko 400 godina prije Krista, kada se u Kini spominje igra?ka od bambusa oblikovanog u oblik helikopterske elise (ili avionskog propelera). I Leonardo da Vinci je skicirao svoje ideje o helikopteru, u 18. stolje?u ideja je razvijana dalje, u 19. stolje?u ?ak je kratko lebdjela letjelica na parni pogon te jedna na elektri?ni, ali moderni helikopter zaživio je tek u 20. stolje?u, od prototipa i brojnih pokušaja po?etkom stolje?a, prvih primjena 1940-ih, do masovne produkcije sredinom i u drugoj polovici stolje?a. Naziv potje?e od gr?kih rije?i za spiralu i krila, a u ovom ?emo se tekstu osvrnuti na neke tehni?ke karakteristike helikoptera s jednim pogonskim i jednim stabilizacijskim rotorom. No, osnovni principi rada takvog, naj?eš?eg helikoptera, vrijede i za brojne varijante: žirokoptere, kvadkoptere, unikoptere, žirodine, avione s pomi?nim rotorima/propelerima itd…

Prednost helikoptera u odnosu na letjelicu fiksnih krila poput tipi?nog aviona je sposobnost lebdenja i slobodnog kretanja u 3 (odnosno 6) osi pa su helikopteri odli?ni transporteri ili spasila?ka vozila u teže pristupa?nim krajevima. Razvoj helikoptera pogonio je i potencijal vojne primjene, a iz svijeta aviomodelarstva s razvojem digitalnih kamera te stabilizacijskog softvera, u posljednje vrijeme helikopterska tehnologija popularna je u tzv. dronovima (to?nije, kvadkopterima na daljinsko upravljanje uz odre?eni stupanj autonomnog leta).

Kako helikopter leti
Helikopter generira uzgon pomo?u rotorskih elisa, koja pak funkcioniraju pomo?u istih efekata kao i avionsko krilo: svojom polukaplji?astom geometrijom ubrzavaju protjecanje zraka na gornjoj površini u odnosu na donju površinu, ?ime se stvara razlika tlakova i ostvaruje uzgon. Izlaznom snagom motora i kutem elisa upravlja se uspon ili silazak, kretanje po vertikalnoj osi. Elise su artikulirane, što naginje letjelicu i omogu?uje joj kretanje naprijed-nazad te bo?no lijevo-desno.

Kada snažnije bacite loptu, ako se ne stabilizirate nogom, možete si narušiti ravnotežu zbog sile izba?aja lopte. Iz istog razloga (pojednostavljeno), okretanje osovine rotora (i posljedi?ni otpor zraka) proizvodi silu koja želi rotirati trup helikoptera oko osovine u suprotnom smjeru. Zato helikopter koristi repni rotor okomito postavljen u odnosu na glavni rotor (ili npr. dva glavna rotora koji se okre?u u suprotnim smjerovima), koji proizvodi potisnu silu koja poništava taj efekt suprotnog okretanja. Uz to, upravljanjem snagom repnog rotora može se dozvoliti ta rotacija, ili pak rotirati helikopter po vertikalnoj osi u suprotnom smjeru (lijevo-desno).

Vješti pilot može precizno kormaniti u zahtjevnim uvjetima, a ako je i helikopter prilago?en za agilni let, pilotski as može izvoditi akrobacije na granici aerodinami?kih i mehani?kih zakona. Kao i za avione, jedan od ograni?avaju?ih faktora dizajna su vrhovi rotora, koji pri previsokom broju okretaja po?inju probijati zvu?ni zid pa se, osim termo-mehani?kih stresova, stvaraju i kavitacije u zraku pa helikopter po?inje gubiti upravljivost i stabilnost. Zato se letjelice posebno projektiraju za let u supersoni?nim i hipersoni?nim brzinama, a i subsoni?nim brzinama bliskim brzini zvuka.

Pogon
U po?etku svog razvoja, helikopteri su uglavnom koristili klipne motore, kao i avioni. Aviati?ki motori bili su relativno pouzdaniji od motora za cestovna vozila, a i specijalizirani za rad u niskom režimu okretaja pa je tako kasnih 1940-ih Preston Tucker odabrao i prilagodio helikopterski šestcilindarski bokser od 5.5 l za pogon u svom Tucker 48 (ili Torpedo) automobilu.

No, ponovo kao i avioni, helikopteri od sredine 20. stolje?a uglavnom koriste turbinske motore, koji su bili povoljni za avijacijske primjene i zbog pouzdanog rada u uvjetima dugih perioda isporuke visoke snage. Turbinski motori koriste lopatice rotora za hvatanje energije izgaranja smjese goriva i zraka. Smjesa se komprimira i kako izgara, usmjeruje se duž motora, ponekad u sve uži kanal, a ta se toplinska energija tada pretvara u kineti?ku kao potisak ili mehani?ku kao okretanje osovine.

U prvom se slu?aju radi o reakcijskom, mlaznom motoru (npr. turbomlaznom ili turboventilatorskom – koji zapravo u kona?nici koristi potisak propelera), a u drugom u plinsku turbinu (i u kona?nici npr. u turboosni ili turbopropelerski motor). Dodatna razlika izme?u ova dva principa rada je kompresor; mlazni motori okretanje turbine povezuju s kompresorom koji pak tla?i smjesu, a plinske turbine izgaranje smjese koriste samo za pogon lopatica, što se za helikoptersku primjenu pretvara u mehani?ko okretanje osovine koja na koncu pogoni rotor(e). Zapravo, sve su to varijacije na temu, a razvijane su za specifi?ne primjene, povoljne za specifi?ne ciljeve.

Vrsta pogona ?eš?a u eksperimentalnim, ultralakim i specijalnim helikopterima je korištenje nekog oblika potisnog motora (razne varijante mlaznih ili raketnih motora) u vrhovima rotora. Takav pogon ne prenosi moment na trup letjelice pa ne zahtjeva niti proturotiraju?i repni ili drugi rotor. Po?etkom 20. stolje?a, dok je studirao aviostrojarstvo, ovaj je pogonski princip ispitivao i poznati filozof Ludwig Wittgenstein.

Simulator leta i muzej
U Krapinskim Toplicama djeluje Heli Center Toplice, centar za obuku pilota. Otvoren je i HeliSpace; radi se o muzeju u prostoru oslikanom kao znanstvenofantasti?na svemirska stanica, u kojem su izložene makete helikoptera te informacije o misijama za kakve se helikopteri ?esto koriste. Zanimljivi posjet za sve uzraste popra?en je ljubaznim osobljem i tabletima s virtualnim vodi?ima. Naravno, mogu? je i posjet simulatoru.

Simulator je replika prave helikopterske kabine, meteorološkim uvjetima i drugim parametrima simulacije upravlja instruktor, a posjetitelj uz kratke upute može sam isprobati osnovne manevre upravljanja helikotperom. Za uspješni let pomaže osnovno razumijevanje kretanja letjelice, ali i igranje simulacijskih igri. Komanda ciklika naginje helikopter bo?no i naprijed-natrag (popre?na os – pitch i uzdužna os – roll), kolektiv pak upravlja usponom i spustom okomito, a dvije pedale upravljaju repnim rotorom i skretanjem lijevo-desno (okomita os – yaw). Uz instruktora, pravu kabinu i ozbiljnu simulaciju, u HeliSpaceu može se isprobati zahtjevno, ali zanimljivo upravljanje helikopterom, koriste?i osnovne komande: 2 palice i 2 pedale. Za ljubitelje avijacije, svakako zanimljivo iskustvo.

reality girl next door gives bf handjob. read this post here mrleaked.net read this post hereomgbeeg.com