Termodinami?ki ciklus motora opisuje procese vezane uz toplinu i rad u sustavu, tijek pretvorbe kemijske energije goriva u kineti?ku energiju klipa i koljenastog vratila/radilice. Uz povijesne iznimke, motori gotovo svih putni?kih automobila funkcioniraju po ?etverotaktnom Ottovom ili Dieselovom ciklusu, a ta se dva ciklusa razlikuju prvenstveno po na?inu paljenja smjese (iskra vs. samozapaljenje) što je povezano s uvjetima tlaka i temperature u cilindru. Danas je u primjeni nekoliko termodinami?kih ciklusa za automobilske motore, a novi se motori konstruiraju s ciljem osiguravanja visokih stopa termi?ke iskoristivosti pa koriste varijacije ?etverotaktnog ciklusa poput Millerovog, Atkinsonovog ili Budackovog ciklusa. Zajedni?ki im je element smanjenje efektivnog kompresijskog omjera u odnosu na ekspanzijski omjer (npr. u odnosu na Ottov ciklus, kasnijim zatvaranjem usisnih ventila u kompresijskom ili ranijim u usisnom taktu). U kombinaciji s prilago?enom geometrijom cilindra (uglavnom provrt manji od hoda) u tom režimu pada snaga motora, ali raste stopa iskoristivosti goriva. U takvom ciklusu iskorišteno je više rada iz izgaranja smjese zraka i goriva budu?i da je u donjoj mrtvoj to?ki izgorena smjesa hladnija i nižeg tlaka nego pri Ottovom ili Dieselovom ciklusu (pri ?emu razlika ne nastaje zbog termi?kih gubitaka).
Objasnimo detaljnije neke razlike izme?u navedenih ciklusa. ?etiri takta svih ovih ciklusa su usis, kompresija, izgaranje i ispuh. Pri Atkinsonovom ciklusu usisni ventil ostaje otvoren neko vrijeme nakon što po?ne kompresijski takt pa se dio smjese goriva i zraka vra?a u usisnu granu. Tako se smanjuje efektivni kompresijski omjer motora i potpunije iskorištava rad zapaljene smjese. Atkinsonov ciklus koristi se uglavnom u konvencionalnim ?etverocilindri?nim motorima u hibridnim pogonima (npr. Toyota CH-R, Lexus LC 500), dok se Millerov koristi i u drugim konfiguracijama. Millerov ciklus (patent 1957.) gotovo je isti kao i Atkinsonov, ali koristi mehani?ki kompresor za prednabijanje zraka za smjesu, koji je obi?no nakon toga i ohla?en korištenjem intercoolera. To nadokna?uje dio snage izgubljene preko duže otvorenog usisnog ventila (otvorenog i nakon što klip krene iz donje mrtve to?ke), a hladnija smjesa omogu?uje i efikasnije izgaranje u kombinaciji s kasnijim trenutkom paljenja smjese. Mazda je koristila Millerov ciklus npr. u Xedos 6 u KJ-ZEM V6 motoru, a koristi ga i Nissanov trocilindarski HR12DDR motor u novijoj Micri i Noteu. Budackov ciklus je Volkswagenova varijanta sli?na Atkinsonovom ciklusu, ali umjesto da se usisni ventil drži otvorenim i nakon po?etka kompresijskog takta, usisni ventil se zatvara ranije u usisnom taktu. Efektivni rezultat je isti, zbog manje zraka u cilindru u odre?enoj to?ki hoda klipa, kompresijski omjer manji je od ekspanzijskog omjera. U VW motorima s Budackovim ciklusom pri ja?em gasu aktuator pomi?e drugi profil brijegova bregastog vratila nad ventile i motor onda radi po Ottovom ciklusu.
