Za siguran put je bitno i hla?enje ko?nica. Kroz par pitanja i odgovora možemo objasniti što se doga?a pri pregrijavanju ko?nica i kako voza? to može izbje?i.
Ko?nice se ?esto mogu pregrijati nakon oštre vožnje ili spuštanja planinskom cestom. Nema boljeg na?ina sprje?avanja te opasne situacije od ko?enja motorom i jednostavno kontrolom brizne vožnje. Bubanj ko?nice se teže hlade, a jedan od razloga prelaska na diskove upravo je pouzdanije zra?no hla?enje. Dodatni problem bubanj ko?nica je udaljavanje bubnja od pakni nakon zagrijavanja zbog termi?kog širenja materijala. No, nastavimo objašnjavanje na diskovima kao ?eš?em rješenju.
Zašto se ko?nice zagriju?
Plo?ice, tj. kliješta stisnu disk i tako pretvaraju kineti?ku energiju u toplinsku. Trenje grije materijale i problem nastaje kada se ta toplina iz zagrijanih ko?nica ne stigne predati okolini.
Kako prepoznati pregrijane ko?nice i kako auto tada ko?i?
Osim po njuhu i mogu?em dimu (a po no?i na drugim automobilima možete vidjeti i kako se diskovi užare do crvene pa i žute boje), voza? ?e pregrijane ko?nice osjetiti i po tome kako nakon sekunde-dvije ko?enja automobil teže usporava. Taj se problem zove blije?enje ko?nica ili brake fade (termin iz literature na engleskom). Radi se o tome da ko?nice slabe kada prije?u odre?eni toplinski prag. Npr., voza? po?ne ko?iti i prvih par sekundi sve se ?ini ok, ali automobil zatim sporije usporava, ko?na sila se smanjuje, blijedi. Blije?enje ko?ne sile primijeti se i u manje ekstremnim uvjetima vožnje, kada su diskovi ili plo?ice potrošeni; tanji materijali mogu se brže pregrijati. Gubitak ko?ne sile iznad oko 815 °C (temperatura varira ovisno sastavu pakni i leguri diska) inherentno je svojstvo ?eli?nih diskova. Za ekstremne trka?e uvjete koriste se uglji?ni i kerami?ki kompoziti (?ija se ko?na svojstva poboljšavaju s porastom temperature), ali ti materijali nisu prakti?ni za putni?ke automobile iz dva osnovna razloga: slabi su i gotovo neupotrebljivi dok nisu zagrijani, a proizvodnja je kompleksna i skupa.
Što se još doga?a kada se pregriju ko?nice?
Dakle, s pregrijavanjem pada u?inkovitost ko?enja, a drugi problem nastaje zbog prijenosa te ogromne topline na ostatak ko?nog sustava, pa tako i na lajtunge; hidrauli?ke ko?nice koriste ulje za aktuaciju, a to ulje u vodovima može zakipiti od topline koju generiraju ko?nice, što stvara mjehuri?e u ulju i prekide u ostvarivanju stiskanja ko?nih kliješta. Ulje za ko?nice treba kontrolirati i ako sporo vozite jer s vremenom gubi svojstva (okvirno, preporu?a se izmjena makar svake 2 godine).
Koliko ko?nicama treba za hla?enje i što je dobro napraviti?
I kona?no, tre?i problem koji nastaje je tzv. heat soak, ili natapanje toplinom. Potrebno je odre?eno vrijeme da se izvrši izmjena topline prema okolnom zraku i da se ko?nice ohlade. Sa zagrijavanjem se materijal širi. Kada vozilo miruje nakon što je ko?enje zagrijalo diskove, dulje im treba da se ohlade, jer ih ne hladi rotacija, i prividni vjetar od kretanja vozila. Tome i služe ventilacijski kanali i bušene rupe na diskovima za sportsku primjenu. U tom su smislu ko?nice “natopljene” toplinom i prije ?e se pregrijati kada se još uvijek vru?e po?nu koristiti. Pripazite i na parkiranje nakon vožnje uz korištenje ru?ne ko?nice, koja ko?i stražnje kota?e. Na mjestima na kojima pakne stisnu disk ?e se disk hladiti drugom brzinom, tj. tamo ?e se sporije stezati i tako može do?i do deformacije diska koja se osjeti kao vibracije na pedali ko?nice, jer disk više nije ravan. Može do?i i do pucanja diska, a materijal plo?ica koje stiš?u disk može se rastaliti. Kada su ko?nice pregrijane, ako je mogu?e i ako prometni uvjeti to dozvoljavaju, ne gasite automobil nego napravite par sasvim laganih kilometara da se ko?nice ohlade.
Zaklju?no: ne postižite brzine previsoke za situaciju, ra?unajte na ko?enje motorom, pogotovo na nizbrdicama, i redovno kontrolirajte stanje ko?nog sustava.
