Vožnja motocikla 2: skretanje i naginjanje

0
1909

Proba: Super Soco elektri?ni motocikl
S padom cijena, proširivanjem ponude i mogu?noš?u državnih subvencija, elektri?ni motocikli javljaju se kao prakti?no rješenje za npr. gradsku vožnju ili dnevno putovanje na posao. Za kombinaciju rekreacije, kratkih vožnji i prijevoza neki ?e odabrati romobile, neki bicikle, ali motocikl ?e ipak pratiti tempo prometa.
Tvrtka Elektro pogon iz Velike Gorice prodaje razna elektri?na vozila, od skutera, preko Efoil elektri?nih surf daski (hydrofoil/hidrogliser princip rada, skija s propelerom ispod daske) do elektri?nih cross i cestovnih motocikala.

Isprobali smo Super Soco TC Max iz Elektro pogona. TC Max je elektri?ni motocikl koji se vozi s položenom A1 kategorijom, a vozi se sli?no standardnom ?etverotaktnom motoru od 125 cm3. Domet mu je oko 110 km, a punjenje baterije od 45 Ah traje oko 7 sati. U dolasku su i modeli s brzim punjenjem, ali sporije punjenje doprinosi trajnosti baterije (zbog na?ina punjenja i sustava upravljanja baterjiom/BMS-a). Baterija traje 800 punih ciklusa / 2 godine / 25.000 km. Za stajanje dulje od mjesec, mjesec i pol bateriju treba napuniti do kraja, a garancija je 2 godine. Uz domet i trajanje punjenja, kupci žele znati i karakteristike pri nižim temperaturama i kišnim danima. Marko iz Elektro pogona, koji osim salona drži i servis, objašnjava kako se tek na oko -10 stupnjeva Celzija osjeti pad kapaciteta baterije (pad performansi oko 10%), zbog na?ina konstrukcije i izolacijskih svojstava ku?išta, a vlaga i kiša ovom elektri?nom motoru smetaju kao i drugim motorima, tj. ne preporu?a se izravno izlaganje vodi isto kao i benzinskim motorima koji isto koriste elektroni?ke komponente.  Cijene servisa prakti?ki su iste kao i za benzinski motor, a tu spadaju npr. gume, ko?nice te ulje za ko?nice. A zvuk? Sli?an je tramvaju, ali naravno, puno tiši.

Ve?ina elektri?nih motocikala oslanjaju se na povoljnu krivulju momenta elektromotora (visoki okretni moment od niskih okretaja) pa nemaju mjenja?, tj, koriste jedan fiksni prijenosni omjer. Bez obzira vozite li Piaggio Vespu, Tomos Automatic, ili Super Soco, provjerite poziciju i osjetljivost komandi ko?nica te osjetljivost gasa. Super Soco TC Max ima 3 postavke snage, od prigušenog za štednju baterije do na?ina korištenja pune snage: 170 Nm okretnog momenta, 5 kW snage i 95 km/h.

Na stranicama Elektro Pogona možete pogledati TC Max, a i druge elektri?ne motore, bicikle te sli?ne proizvode. TC Max motor ima centralno ugra?eni motor i prijenos lancem na stražnji kota? pa ima nižu neovješenu masu od vozila s hub motorom. U sprezi s geometrijom vilice i šasije, to osigurava višu stabilnost na neravninama, ali i pristojnu agilnost, a hidrauli?ne ko?nice s elektroni?kom distribucijom ko?ne sile pomažu osje?aju kontrole i voza?ima kojima je motor povremena zabava ili povremeno prijevozno sredstvo. Dizajn je inspiriran starijim motorima i cafe racer preradama. Taj stil možda više asocira na grgljanje rasplinja?a na ?oku dok se motor grije i na vrište?e dvotaktne dane, ali i na suvremenim motorima nije neskladno vidjeti pojedine retro elemente poputšava na sicu ili okruglog svjetla (TC Max koristi LED svjetla).

Ve?ina kupaca elektri?nih motora vjerojatno nisu niti ?e biti vlasnici benzinskih motora (kao zanimljivost spomenimo da postoji i par dizelskih), jer se ipak radi o druga?ijem doživljaju, a motor se ?esto vozi radi doživljaja. No, to upravo zna?i da postoji prostor za elektri?ne motore kod povremenih voza?a ili voza?a kojima je elektri?no vozilo brže od bicikla idealno rješenje za dnevni promet. TC Max je pristupa?an i za nove voza?e/voza?ice i mogu?e je prakti?no rješenje za kra?e i gradske vožnje.

Skretanje i naginjanje

Naravno, preduvjet za vožnju je pribranost i ispravni motocikl (uklju?uju?i i dobre gume). Na motoru se naginjemo kako bi prenijeli težište i osigurali prianjanje guma dok se motor kre?e po krivulji (tj. u zavoju). Druga?ije re?eno, naginjemo se radi kompenziranja centrifugalne/centripetalne sile na motor i voza?a. Razli?ite podloge i razli?iti motori traže posebne tehnike koje ?emo kratko opisati, a glavni primjer bit ?e normalna, cestovna vožnja.  Spomenimo jednu razliku izme?u ceste i piste; kota?i motora ne bi trebali proklizavati, no na cestovnim utrkama se ponekad vozi tako da stražnji kota? proklizuje na ulasku u zavoj pod malim kutem (ili pod ve?im kao na speedway utrkama) iz istog razloga kao i pri vožnji automobila na utrkama uz mala namještanja preko stražnjih kota?a – zbog postavljanja vozila u odre?eni kut u odnosu na nastavak zavoja.

Za video snimku poslužio je elektri?ni Super Soco TC Max. Naginjemo se radi skretanja, a i skretanje mora nekako zapo?eti. Vjerojatno i na biciklu to radite nesvjesno, ali na motoru ?e možda postati izraženije: po?etna faza skretanja motora, poput skretanja za promjenu prometne trake, odvija se tako da se volan prakti?ki neprimjetno zakrene na suprotnu stranu od željenog smjera kretanja.

Npr., motorist prelazi iz desne u lijevu traku: volan/guvernal gotovo neprimjetno zakre?e desno (npr. laganim guranjem lijeve ru?ke, tj. povla?enjem desne – naglasimo još jednom da je to suptilni, lagani potez, mjerljiv u milimetrima otklona od pozicije ravnog volana). Motor zbog inercije i drugih sila dobije tendenciju pada na suprotnu stranu, kao da stojite na mjestu, zakrenete volan u desno i gubite ravnotežu padaju?i prema lijevo. Zajedno s tim potezom zakretanja, voza? prati naginjanje motora tijelom. Dobro je vježbom na poligonu dobiti dojam o tome koliko zakretanje volana u istom smjeru kao i željeni smjer kretanja ima tendenciju izravnati/uspraviti motor i poništiti skretanje: to pomaže pri sporim raskrižjima i manevrima, ali može biti opasno pri putnim brzinama.

Voza? je zapo?eo naginjanje. Obi?no je dovoljno ostati sjediti okomito u odnosu na motor, ali za više brzine na asfaltu treba dodatno prilagoditi posturu/poziciju sjedenja. S višom brzinom ili oštrijim zavojem voza? se ja?e nagne, uz obzir prema trenutnoj brzini kretanja, karakteristika asfalta, granici bo?nog prianjanja guma i kuta naginjanja koji motor može posti?i prije nego zagrebe asfalt, a treba paziti i na neravnine koje bi nagnuti motor mogle destabilizirati ili zbog kojih bi (konfiguracijom podloge ili hodom ovjesa) motor ipak postrugao asfalt.

Nastavak naginjanja je mijenjanje pozicije tijela na motoru. Kako bi snizio težište, voza? zadrži kut naginjanja motora, a sebe premješta tako da se ve?im dijelom tijela smjesti u unutarnju stranu zavoja pa tako uvjetno re?eno visi s motora pod ve?im kutem naginjanja od samog motora. U svakom slu?aju, naginjanje mora biti uskla?eno s brzinom tj. zavojem; ne treba se naginjati bez razloga i treba ra?unati na nepoznanice na cesti te biti spreman na zavoje kojima se smanjuje radijus (zavoj koji po?inje blago, a nastavlja oštro). Ko?enje je najsigurnije u ravnoj liniji prije zavoja (može se ko?iti, uz smanjivanje intenziteta, i u po?etku zavoja, ali to je trka?a tehnika), a pri izlasku iz zavoja voza? može lagano dodati gasa paralelno s postupnim izravnavanjem motora. Naravno, dobro se je i pripremiti za zavoj, postaviti se s vanjske strane zavoja prilikom ulaska, poštuju?i i dalje prometnu traku i zadržavaju?i oprez radi drugih u prometu koji možda presjeku u vašu traku.

Postura se mijenja i u odnosu na uzdužnu i okomitu os motora; za smanjivanje otpora zraka i izloženosti bo?nom vjetru, voza? se ispruži po sicu motora te se glavom i prsima približi rezervoaru i volanu. Za udobniji položaj sjedenja, viši otpor zraka (koristi se pri ko?enju, ne samo zbog otpora nego i zbog prilagodbe težišta), ali i ve?u preglednost, sjedi se uspravnije. Motori koji se voze po težem terenu i rahlim podlogama (npr. cross i enduro), ?esto se voze stoje?i na fusrasterima lagano svinutih koljena kako bi noge amortizirale neravnine, a naginjanje se ?esto kombinira s korištenjem terena: kao na bankinama nagnute piste, kosina terena može poslužiti za prolazak zavoja i u tom se slu?aju voza? ponekad naginje pod manjim kutem nego motor (niže brzine, a i grbavi teren ne dozvoljava približavanje tijela tlu, zato se npr. u takvom zavoju odmi?e noga od tla/fusrastera). Kutevi naginjanja su na rahloj podlozi naravno manji nego na asfaltu.

Primjer pristupa?nog motocikla za svaku podlogu je Tomos, npr. APN6 za koje su dijelovi još relativno lako dostupni (za novija godišta). APN6 zabavan je i na cesti i na terenu te opravdava geslo pod kojim se prodavao: kada ponestane asfalta, ne mora biti kraj puta. I moped je dobar temelj za friziranje i zanimljive vožnje. Registracija je jeftina, dijelova još ima, a vozi se s položenom B kategorijom (tj, AM kategorijom).

U idu?em nastavku pro?itajte o mijenjanju brzina na motoru, te vezi izme?u avionskog motora, motora F1 bolida i jednog japanskog motocikla. I na koncu, bez obzira kakav se motor vozi, vrijede osnovne tehnike skretanja i naginjanja, kao i oprezna vožnja zbog potencijalne prepreke koja se uvijek može nalaziti iza zavoja.

reality girl next door gives bf handjob. read this post here mrleaked.net read this post hereomgbeeg.com