Što više šteti motoru: previsoki ili preniski okretaji?

By
Autopress.hr
-
0
48

Ako postoji jedno pitanje koje se redovito postavlja u automobilskom svijetu – od autoškola, preko kafića do servisnih radionica – onda je to pitanje o okretajima motora. Treba li voziti u nižim okretajima “da se motor ne muči”? Je li povremeno “stiskanje do crvenog” zdravo ili pogubno? Šteti li motoru više agresivna vožnja ili previše štedljiva?

Naizgled jednostavno pitanje zapravo skriva kompleksnu mehaničku, termodinamičku i tribološku problematiku. Motor s unutarnjim izgaranjem nije binarni sustav koji je ili “u redu” ili “pokvaren”. On je složen stroj u kojem svaki režim rada ostavlja dugoročne posljedice.

U ovom članku detaljno analiziramo što više šteti motoru – previsoki ili preniski okretaji, uz objašnjenja koja se rijetko čuju izvan stručnih krugova. Ne bavimo se mitovima, već fizikom, mehanikom i realnim iskustvima iz servisne prakse.

Kako motor “doživljava” okretaje – osnove koje mnogi ignoriraju

Prije nego što usporedimo previsoke i preniske okretaje, potrebno je razumjeti što su okretaji motora i što se zapravo događa unutar bloka motora.

Okretaji u minuti (RPM – revolutions per minute) označavaju koliko se puta radilica okrene u jednoj minuti. No iza te jednostavne brojke skriva se niz procesa:

  • gibanje klipova

  • otvaranje i zatvaranje ventila

  • ubrizgavanje goriva

  • paljenje smjese

  • podmazivanje svih pokretnih dijelova

Svaki od tih procesa ima optimalno vremensko područje u kojem se odvija najučinkovitije i s najmanjim trošenjem.

Mit koji je uništio tisuće motora: “Što niži okretaji, to bolje”

Jedan od najraširenijih mitova u modernoj vožnji, posebno kod dizelskih i turbobenzinskih motora, glasi:
“Ako vozim u što nižim okretajima, motor će dulje trajati.”

Ovaj mit ima realne posljedice – i one su često skupe.

Kako je mit nastao?

Razlozi su višestruki:

  • marketing proizvođača (niska potrošnja, niski CO₂)

  • preporuke za “eco driving”

  • strah od “vrtanja motora”

  • iskustva iz prošlih generacija atmosferskih motora

No ono što je vrijedilo prije 30 ili 40 godina ne vrijedi nužno danas.

Preniski okretaji – tihi ubojica modernih motora

Vožnja u preniskim okretajima, osobito pod opterećenjem, jedan je od najčešćih uzroka ubrzanog trošenja motora, iako se vozačima čini “nježnom”.

Što znači “preniski okretaji”?

To ovisi o tipu motora, ali općenito:

  • benzinski motor: ispod 1.500 o/min pod opterećenjem

  • dizelski motor: ispod 1.300–1.400 o/min pod opterećenjem

  • turbomotor: nizak broj okretaja + visok gas = najgori scenarij

Ključna riječ ovdje je opterećenje.

Fenomen “lugginga” – kad se motor muči, a vozač to ne čuje

U tehničkoj literaturi postoji pojam engine lugging. To je stanje u kojem:

  • motor radi na niskim okretajima

  • vozač traži snagu (više gasa)

  • tlak u cilindrima naglo raste

  • brzina gibanja dijelova je mala

Rezultat je ekstreman mehanički stres.

Što se tada događa unutar motora?

  • klipnjače trpe visoka opterećenja

  • ležajevi radilice se “gnječe”

  • dolazi do mikrodinamičkog kontakta (metal na metal)

  • uljni film postaje preslab

To je stanje koje motor ne podnosi dobro, bez obzira što se “tiho” vrti.

Niska brzina – visok tlak: recept za katastrofu

Jedna od ključnih zabluda je da su visoki okretaji glavni uzrok trošenja. U stvarnosti, tlak u cilindru često je važniji faktor.

Kod preniskih okretaja i jakog gasa:

  • izgaranje traje dulje

  • tlak djeluje duže vrijeme na klip

  • opterećenje na ležajevima je ekstremno

To je upravo razlog zašto:

  • motori pucaju na niskim okretajima

  • klipnjače se savijaju pri “štedljivoj” vožnji

  • dolazi do detonacija (knocking)

Detonacije – nevidljivi neprijatelj motora

Vožnja u preniskim okretajima često uzrokuje nekontrolirano izgaranje smjese, poznato kao detonacija ili “kucanje”.

Zašto je detonacija opasna?

  • stvara udarne valove

  • oštećuje klipove

  • razbija ležajeve

  • uništava svjećice i ventile

Moderna elektronika pokušava to spriječiti, ali ne može uvijek uspjeti – osobito kod lošeg goriva ili istrošenih senzora.

Dizelski motori i preniski okretaji – posebna priča

Dizelski motori često se pogrešno voze “na ler gasu”, jer imaju visok okretni moment.

Posljedice takve vožnje:

  • čađenje i nakupljanje čađe

  • začepljenje EGR ventila

  • problemi s DPF filtrom

  • zaprljani usisni kanali

Drugim riječima: motor radi, ali polako se guši iznutra.

Previsoki okretaji – očita, ali kontrolirana opasnost

Za razliku od preniskih okretaja, previsoki okretaji djeluju intuitivno opasno. Zvuk je glasan, motor “vrišti”, a vozač instinktivno popušta gas.

No stvarnost je – opet – nijansiranija.

Što znači “previsoki okretaji”?

Previsoki okretaji su oni:

  • blizu crvenog područja

  • iznad optimalne snage

  • iznad granice efikasnosti

No važno je razlikovati:

  • kratkotrajne visoke okretaje

  • dugotrajno forsiranje motora

Crveno polje nije tamo bez razloga

Crveno polje na okretomjeru nije dekoracija. Ono označava:

  • maksimalnu sigurnu brzinu gibanja motora

  • granicu mehaničke izdržljivosti

  • područje u kojem ECU često intervenira

Kod modernih motora:

  • ECU prekida dovod goriva

  • pali se limiter

  • sprječava se mehaničko uništenje

Drugim riječima: kratkotrajni boravak u visokim okretajima je predviđen.

Visoki okretaji i podmazivanje – važna činjenica

Suprotno popularnom mišljenju, pri višim okretajima:

  • uljna pumpa radi učinkovitije

  • tlak ulja je stabilniji

  • podmazivanje je često bolje nego pri niskim okretajima

To je jedan od razloga zašto motori češće stradaju pri “štedljivoj” vožnji nego pri dinamičnoj.

Termički stres – prava cijena visokih okretaja

Najveći problem visokih okretaja nije mehanika, već temperatura.

Pri visokim okretajima:

  • raste temperatura klipova

  • ventili su ekstremno opterećeni

  • turbopunjač radi pod maksimalnim tlakom

No to postaje problem tek ako:

  • motor nije zagrijan

  • rashladni sustav nije ispravan

  • ulje je staro ili nekvalitetno

“Hladan motor i visoki okretaji” – najgora kombinacija

Ako postoji režim rada koji gotovo svi mehaničari smatraju pogubnim, to je:
visoki okretaji na hladnom motoru.

Razlozi:

  • ulje nije postiglo radnu viskoznost

  • tolerancije metala nisu optimalne

  • dolazi do povećanog trenja

Ovdje visoki okretaji zaista rade štetu – ali problem nije u okretajima, nego u temperaturi.

Turbomotori – posebna pravila igre

Turbopunjači su promijenili način na koji motori rade, ali i kako se troše.

Niski okretaji + visoki gas = turbo pakao

To je režim koji:

  • maksimalno opterećuje turbinu

  • stvara ekstremne tlakove

  • ubrzava trošenje ležajeva

Visoki okretaji uz umjeren gas?

Često zdravije nego obrnuto.

Servisna praksa: što češće ubija motor?

Ako pitate iskusne mehaničare:

  • rijetko će reći da su motori “crkli od previše okretaja”

  • vrlo često će spomenuti “gušenje u niskim okretajima”

Tipični kvarovi uzrokovani preniskim okretajima:

  • istrošeni ležajevi

  • puknute klipnjače

  • detonacije

  • problemi s DPF-om i EGR-om

Automatski mjenjači i okretaji – nova dimenzija problema

Moderni automatski mjenjači često:

  • drže motor na niskim okretajima

  • forsiraju “eco” režime

  • izbjegavaju kickdown

Rezultat?

  • motor je stalno pod opterećenjem

  • dugoročno dolazi do većeg trošenja

Idealni okretaji – postoji li univerzalni odgovor?

Ne postoji jedan broj koji vrijedi za sve, ali postoje pravila:

  • motor treba povremeno raditi u srednjem i višem rasponu

  • izbjegavati niske okretaje pod velikim opterećenjem

  • ne forsirati visoke okretaje na hladno

  • slušati, ali i razumjeti motor

Zaključak: što više šteti motoru?

Ako moramo dati jasan odgovor:

Dugotrajna vožnja u preniskim okretajima pod opterećenjem u prosjeku šteti motoru više nego povremeni visoki okretaji na zagrijanom motoru.

Visoki okretaji su vidljivi, glasni i zastrašujući.
Preniski okretaji su tihi, podmukli i dugoročno razorniji.

Motor je projektiran da se vrti. Nije projektiran da se muči.

Završna poruka vozačima

Najzdraviji motor nije onaj koji se nikada ne vrti visoko, nego onaj koji:

  • radi u cijelom radnom području

  • redovito se servisira

  • zagrijava i hladi pravilno

  • ne guši se “štednjom”

Jer u automobilizmu, kao i u životu, pretjerana štednja često ispadne najskuplja.

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA