Može li se kratko objasniti što je oktanski broj? Može: to je mjera otpornosti na detonaciju. No, to možda nije i jasno objašnjenje. Postoji li sli?na vrijednost za dizelska goriva? Što zna?i slovno-brojna oznaka koja je relativno nedavno istaknuta na pumpama uz gorivo? Ho?e li s nekim gorivom auto bolje vu?i? Pogledajmo što te oznake zna?e i objasnimo svojstva goriva na relativno kratak, ali i jednostavan na?in.
Oktanski broj
Kako smo i zapo?eli tekst, oktanski broj je pokazatelj koliko je pojedina smjesa benzina otporna na detonaciju, tj. samozapaljenje zbog visokog tlaka i temperature. Motori visokih performansi koriste relativno visoke stupnjeve kompresije, pa zahtjevaju gorivo koje se ne?e u krivom trenutku (prerano) zapaliti. Dakle, ta mjera nema veze s kalori?nosti benzina, koliko energije benzin sadrži po jedinici mase. Druga?ije re?eno, klip na putu u gornju mrtvu to?ku (takt kompresije u konvencionalnom ?etverotaktnom motoru) smanji slobodni prostor u cilindru, zbog ?ega dolazi do smanjenja obujma smjese goriva i zraka, a time i pove?anja temperature (i tlaka) te smjese.
Oktani su hidrokarbonati koji imaju svojstva više energije aktivacije (treba im dati više energije da se kemijski mijenjaju – zamislite razliku temperature potrebne da se zapale vlažna i suha drva za roštilj!) i tako reguliraju svojstva benzina. I na koncu rezultat: ho?e li vaš auto i?i bolje na 100-oktanski nego na 98 ili 95-oktanski benzin? To, naravno, ovisi o autu. Motori ve? dulje vrijeme koriste senzore za tzv. kucanje, prijevremenu detonaciju, i sukladno tome štimaju parametre rada (poput omjera smjese ili tlaka turbine). Bolji motori (koji obi?no koriste relativno više stupnjeve kompresije) mo?i ?e iskoristiti 100-oktanski benzin pa ?e bolje raditi, no za voza?a ?e ve?i efekt biti placebo za performanse, a nešto efikasnije korištenje benzina što se može prepoznati nakon puno kilometara.
Cetanski broj
Dizelski motori rade s ve?om kompresijom od benzinskih jer se umjesto na paljenje smjese goriva i zraka elektri?nom iskrom, oslanjaju na svojstvo samozapaljenja zbog stvaranja uvjeta visoke temperature tla?enjem. Naravno, varijacije i iznimke su brojne, a posebno treba istaknuti Mazdin Skyactiv-X, prvi serijski motor za putni?ka vozila koji kombinira paljenje smjese svje?icom i kompresijom. Kada su se pojavili, i Skyactiv-G i Skyactiv-D motori imali su varijante s tada najvišom kompresijom za benzince i najnižom za dizele: oko 14:1, ovisno o generaciji.
Dizel je i masniji od benzina (zato dvotaktni benzinski motori koriste smjesu benzina i ulja koje podmazujue motor, za razliku od benzina koji nema to lubriciraju?e svojstvo), no bitno je da dizelsko gorivo ima takva svojstva da je podložno samozapaljenju. Za dizelska goriva se umjesto oktanskog ?eš?e koristi cetanski broj, a on odražava i svojstvo brzine izgaranja, te je dio opisa svojstava pojedinog tipa dizelskog goriva (uz svojstva poput masno?e, zgušnjavanja na nižim temperaturama itd.). Zbog korištenja visoke kompresije (kod prošlih generacija oko 20:1, naprema oko 10:1 za benzinske motore), dizelski motori rade bu?nije, grublje i uz naglašenije vibracije. To je dio razloga niže brzine vrtnje, te ?vrš?ih i težih pojedinih komponenti (jer ?vrsto i lagano zna?i skuplje za izradu i prodaju). Sigurno vam je poznat klak-klak zvuk starijih Mercedesa?
E5
Ova oznaka deklarira da je 5% goriva koje to?ite etanol. Rani automobili mogli su voziti na ja?u žesticu, no ve?ina automobila nije projektirana da rade na ?isti etanol (no, za protuprimjer možemo navesti taksije u Brazilu koji voze na alkohol), jer etanol ima druga?ija svojstva izgaranja i nižu energijsku vrijednost. U benzin se dodaje jer povisuje oktanski broj (što ponekad zna?i da i lošiji benzini dostignu propisane vrijednosti za prodaju za osobne automobile), ali i kao na?in smanjenja potrošnje naftnih derivata. U nastavku ?emo se osvrnuti i na ekološku stranu biogoriva.
B7
Ova oznaka govori da je dizelskom gorivu dodano 7% biodizela, što se radi da se smanji ovisnost o nafti. Kao i etanol, i biodizel se dobiva iz biomase: ta goriva rafiniraju iz npr. še?erne trstike i uljane repice. Zna?i li to da su ?iš?a za okoliš? Ne nužno, jer i energija za proizvodnju i rafiniranje tih goriva mora od nekud do?i, no oni svakako jesu obnovljivi resursi. Prije nego kukuruz po?nete koristiti za gorivo ili potegnete brazdu po dvorištu, pri?ekajte sa sadnjom za ovu namjenu.
Prema jednom ameri?kom istraživanju, za litru biodizela treba oko 16.5 kg še?erne trstike (nakon mjeseci rasta, toliko je prosjek s površine od okvirno 9 m2), a goriva su podložna i labirintu poreza i propisa (a nismo ni dotakli materijale i energiju za proces rafiniranja). I naravno, takvo gorivo ima druga?ija svojstva, što nije smetalo npr. starim tenkovskim motorima koji su vozili na gotovo bilo kakvo ulje, ali bi svakako smetalo fino uštimanim Euro 6 motorima.
