Treba li zimi zagrijati motor prije vožnje?

By
Autopress.hr
-
0
0

Sa svakom zimom vraća se i stara rasprava među vozačima: treba li motor zagrijavati u leru prije kretanja ili je bolje odmah krenuti? Jedni tvrde da je „grijanje na mjestu“ nužno, drugi uvjeravaju da modernim motorima to šteti. Tko je u pravu?
Odgovor – kao i uvijek – zahtijeva tehničko razumijevanje.

U članku donosimo detaljno objašnjenje kako se motori ponašaju pri niskim temperaturama, što proizvođači preporučuju, što kažu mehaničari, a što je za motor dugoročno najbolje.

1. Zašto hladan motor radi u otežanim uvjetima?

Niske temperature utječu na motor na nekoliko načina:

1. Gusto ulje i lošije podmazivanje

Motorno ulje na -5 °C ili -10 °C znatno je gušće. Prvu sekundu nakon paljenja ulje je u karteru, a sustavu treba vrijeme da ga podigne i raspodijeli kroz cijeli motor.
Zato je hladni start najkritičniji trenutak za habanje motora.

2. Povećano trenje metalnih dijelova

Klipovi, cilindri, bregaste i ležajevi rade dok su još skupljeni zbog hladnoće. Dok se ne prošire na radnu temperaturu, trenje je veće.

3. Pojačana potrošnja goriva i bogata smjesa

ECU kod hladnog motora dodaje više goriva (obogaćena smjesa). To znači više čađe, kondenzacije i potencijalnog stvaranja naslaga.

4. Turbopunjač je posebno osjetljiv

Kod turbomotora ulje mora što prije stići do ležajeva turbine. Hladno gusto ulje usporava taj proces.

Zbog ovih razloga vozači često misle da je najbolje pustiti auto da se „zagrije“. Ali je li to zaista tako?

2. Što preporučuju proizvođači automobila?

Gotovo svi moderni proizvođači – od VW-a i Renaulta do BMW-a, Toyote i Volva – imaju istu preporuku:

Ne zagrijavajte motor dugo u leru. Krenite vožnjom nakon 15–30 sekundi.

Zašto?
Jer motor brže postiže radnu temperaturu u blagoj vožnji nego u leru. A kad dođe na radnu temperaturu:

  • ulje bolje podmazuje,

  • smanjuje se habanje,

  • smanjuje se potrošnja goriva,

  • smanjuje se stvaranje čađe.

Drugim riječima: najbolji način da zagrijete motor je lagana vožnja.

3. Koliko je u leru ipak preporučljivo čekati?

Stručnjaci se slažu:
15–60 sekundi je optimalno.

To je dovoljno da:

  • ulje počne cirkulirati,

  • smanji se početno trenje,

  • ECU stabilizira okretaje,

  • kabina dobije prve signale topline.

Sve dulje od toga nema korist za motor – dapače, može imati negativne posljedice.

4. Zašto je dugo grijanje u leru štetno?

1. Stvaranje kondenzata i razrjeđivanje ulja

Kod rada u leru hladan motor ne postiže radnu temperaturu. Zbog toga se:

  • voda iz ispuha vraća u sustav,

  • benzin razrjeđuje ulje,

  • nastaju naslage na ventilima i ispušnom sustavu.

Posebno opasno kod modernih turbobenzinaca s direktnim ubrizgavanjem.

2. Turbo i DPF se ne zagrijavaju pravilno

DPF filter na dizelima treba visoku temperaturu ispuha. U leru je nema, pa se filter zimi brže puni čađom.

3. Zagađenje zraka i potrošnja goriva

Auto na leru ispušta više štetnih plinova zbog bogate smjese. U mnogim zemljama strogo je zabranjeno dugotrajno „leranje“ zimi.

4. Motor ne radi jednoliko

Neki benzinci i dizeli u leru kod hladnog vremena imaju nestabilan rad, što dodatno povećava habanje.

5. Najbolja praksa: kako pravilno krenuti zimskim jutrom?

1. Pokrenite motor i pričekajte 20–30 sekundi.

Dovoljno da ulje krene.

2. Ne opterećujte motor prvih 3–5 minuta.

Vozite lagano, izbjegavajte okretaje iznad 2500–3000 o/min.

3. Ne koristite visoke okretaje dok kazaljka temperature ulja ne pokaže zagrijavanje.

Temperatura rashladne tekućine raste brzo – ali ulje se grije sporije.

4. Kod turbomotora posebno nježno tretirajte motor dok se ulje ne zagrije.

5. Ako trebate odmagliti stakla – koristite ventilaciju, ne motor u leru.

Moderna vozila imaju snažne grijače i sustave za odmagljivanje.

6. Što je s dizelskim motorima?

Kod dizela vrijedi isto pravilo: kratko pričekati, potom lagano krenuti.

No dizeli se griju sporije, posebno stariji bez električnih pomoćnih grijača.
Zato:

  • kabina će biti hladna dulje,

  • ali motor i dalje ne treba dugo stajati u mjestu.

Dug rad dizela na leru proizvodi čađu koja se taloži u usisu i EGR ventilima – šteta koju moderni dizeli teško opraštaju.

7. A što s klasičnim starijim vozilima (karburatori)?

Kod automobila starijih od 25–30 godina situacija je drukčija.
Karburatorski motori nemaju automatsku regulaciju smjese i zimi mogu:

  • gušiti se,

  • raditi prebogatu smjesu,

  • gasiti se pri polasku.

Kod njih je opravdano pustiti da motor radi 1–2 minute na povišenom leru prije kretanja.
Ali moderni automobili (od 2000-ih nadalje) to ne trebaju.

8. Utjecaj na dugovječnost motora

Pravilno postupanje zimi drastično smanjuje:

  • habanje cilindara,

  • trošenje turbopunjača,

  • stvaranje naslaga u usisu,

  • razrjeđivanje ulja,

  • pucanje brtvi.

Motori koji se zimi pretjerano „griju na mjestu“ često imaju više naslaga i češće probleme nakon 150.000–200.000 km.

ZAKLJUČAK – ŠTO JE NAJBOLJE ZA VAŠ MOTOR?

Da, zimi motor treba kratko zagrijati – ali ne u leru, nego laganom vožnjom.

Točnije:

  • DA – pričekati 20–30 sekundi nakon paljenja

  • NE – držati auto 5–10 minuta u mjestu

  • DA – voziti lagano dok se ne zagrije ulje

  • NE – opteretiti motor hladan, posebno kod turbopunjača

Pravilna zimska rutina znači ugodniju vožnju, manje potrošnje i znatno duži vijek motora.

Moderna tehnologija to omogućuje – a pravilna tehnika vožnje sve potvrđuje.

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA