Kada automobil dugo stoji (govorimo o danima, tjednima ili mjesecima nekorištenja), s kočnicama se događaju brojne promjene, i većina njih može negativno utjecati na sigurnost i ispravnost sustava.

Evo detaljno što se događa:

1. Korozija (hrđa) na diskovima i bubnjevima

• Zašto?
  Kočni diskovi i bubnjevi izrađeni su većinom od lijevanog željeza koje vrlo lako oksidira u dodiru s vlagom iz zraka.

• Što se događa?
  Već nakon 24–48 sati stajanja, na površini diskova počinje nastajati tanka površinska hrđa. Ako vozilo stoji dulje (tjednima), hrđa postaje ozbiljnija i može “pojesti” površinu diska, čineći je hrapavom.

• Posljedice:

  • Pucketanje pri kočenju.

  • Vibracije kroz volan.

  • Neujednačeno kočenje.

  • Povećan put kočenja.

Napomena: Površinska hrđa se obično očisti nakon par normalnih kočenja. No, ako je hrđa duboka, diskovi mogu trebati obradu ili zamjenu.

2. Zaribavanje čeljusti (kliješta) i klizača

• Zašto?
  U kočnim čeljustima klizi klip koji potiskuje pločice prema disku. Ako automobil dugo stoji, čestice vlage i prljavštine mogu izazvati:

  • Koroziju na klizačima.

  • Ljepljenje klipova unutar čeljusti.

• Što se događa?
  Klipovi se više ne pomiču slobodno, pa:

  • Kočnice ostaju djelomično zakočene (auto teško ide).

  • Kočenje postaje slabije, s osjećajem “spužvastog” pedala.

  • Jedna strana koči jače od druge.

3. Prianjanje kočionih pločica uz diskove

• Zašto?
  Ako je auto parkiran s ručnom kočnicom (ili je jednostavno bilo vlažno), kočne pločice se “zalijepe” za diskove zbog kemijske reakcije (oksidacija + pritisak).

• Što se događa?
  Kod pokušaja pokretanja može se čuti jak “čep” ili “puk”, a ponekad auto treba doslovno “prolomiti” kako bi se odlijepile kočnice.

• Posljedice:
  Ako se zalijepljene kočnice jako istrgnu, može doći i do oštećenja pločica ili diska.

4. Gubitak svojstava kočione tekućine

• Zašto?
  Kočiona tekućina je higroskopna – upija vlagu iz zraka. Kad automobil dugo stoji:

  • Tekućina upija više vlage.

  • Smanjuje se točka ključanja tekućine.

• Što se događa?
  U slučaju jačeg kočenja:

  • Tekućina može “prokuhati” (vapor lock).

  • Kočnice mogu potpuno zakazati.

Čak i ako se auto ne vozi, stara kočiona tekućina gubi svoja svojstva i postaje nesigurna!

5. Deformacija diskova (opcionalno)

• Zašto?
  Ako kočnice nakon vožnje ostanu jako vruće (npr. nakon vožnje nizbrdo) i onda se auto dugo ne miče, toplina + vlaga mogu deformirati diskove.

• Što se događa?

  • Disk se “uvije” ili iskrivi.

  • Pri svakom kočenju osjeća se vibracija u pedali i volanu.

6. Poseban slučaj: Bubanj kočnice

Kod starijih vozila sa stražnjim bubanj-kočnicama:

• Bubanj može zaribati jače nego disk.

• Kočne obloge mogu se odlijepiti od podloge zbog vlage.

• Unutrašnjost bubnja lako korodira i “zapeče” cijeli sklop.

Kako spriječiti probleme sa stajanjem?

Ako znaš da će auto dugo stajati:

• Parkiraj ga na ravnom i ne drži ručnu kočnicu (stavi u brzinu ili podmetni klinove pod kotače).

• Povremeno pomakni auto (barem svakih 7–14 dana).

• Nakon dužeg stajanja, prije vožnje polako testiraj kočnice – nemoj odmah krenuti agresivno.

• Pregledaj stanje diskova vizualno.

• Zamijeni kočionu tekućinu ako je starija od 2 godine.

Zaključak

Kočnice jako pate kada vozilo dugo stoji. Korozija, zalijepljene pločice, deformacije i slaba tekućina sve su problemi koji direktno utječu na sigurnost. Zato je pametno pregledati kočnice i po potrebi ih obnoviti prije ozbiljnije vožnje.