Dizelaši polako, ali sigurno odlaze u povijest

0
4

Automobili s dizelskim motorima većini su kupaca bili predmet želja, pogotovo u zadnjih 15-ak godina kad su se performansama izjednačili s benzincima. Sve je počelo još 1936. kad je Mercedes-Benz uveo model 260 D, sa 2.5-litrenim dizelašem koji je razvijao 18 KS. U kompaktnoj klasi zvijezda je bio Volkswagen Golf I, pogotovo u izvedbi iz 1980. s motorom 1.6D sa 54 KS.

Nagli porast popularnosti dizelaši su doživjeli uvođenjem turbopunjača i hladnjaka stlačenog zraka. Revolucija je izum stručnjaka Alfa Romea, koji su u model 156 iz 1997. ugradili dizelski motor 1.9 JTD s Common rail ubrizgavanjem. To je tehnologija koju danas koristi cijeli svijet, za razliku od tehnologije Pumpa-brizgaljka koju je forsirao jedino Volkswagen. Premda su njihovi motori TDI bili na dobrom glasu po pitanju performansi, potrošnje i pouzdanosti, aktualne ekološke norme nisu mogli zadovoljiti.

Vrhunac razvoja dizelaša demonstrirao je BMW. Trolitreni redni 6-cilindraš prvotno je imao jedan pa dva, tri i na kraju čak četiri turbopunjača, a specifična snaga po litri obujma opasno se približila granici od 140 KS.

Razvoju dizelaša polako dolazi kraj. Sve strože ekološke norme prisilile su proizvođače automobila da se prebace na razvoj benzinaca. Rezultat toga su suvremeni 3-cilindraši 1.0 s turbopunjačem i direktnim ubrizgavanje, koji vuku kao stari atmosferci obujma 2.0, a troše tek nešto više od dizelaša (barem prema tvorničkim podacima).

Dodatan udar na dizelske motore bila je i afera Dieselgate, a konačnu presudu donio je europski parlament. Ubuduće će se svako kršenje standarda o emisiji ispušnih plinova strogo kažnjavati. Kazne će teoretski moći doseći i iznos od 30.000 eura po automobilu.

Britanska vlada najavila je kako će se u središtima 35 gradova početi naplaćivati ulaz automobilima s dizelskim motorima. Dnevna karta iznosit će 10 funti. S druge strane gradonačelnici Pariza, Madrida i Atene namjeravaju do 2025. potpuno zabraniti ulaz dizelašima u centar grada.