U vrijeme kada je cestovni prijevoz okosnica gospodarstva, a automobili neizostavni dio svakodnevnice, malo tko razmišlja o posljedicama koje dugotrajno sjedenje za volanom može ostaviti na tijelo. Profesionalni vozači kamiona, autobusa, taksisti, dostavljači, ali i svi oni koji svakodnevno provode sate u automobilu, izloženi su brojnim zdravstvenim rizicima – od bolova u leđima do ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.
1. Kralježnica pod stalnim opterećenjem
Dugotrajno sjedenje uz minimalno kretanje stvara pritisak na međukralježnične diskove. Tijekom vožnje, vibracije vozila dodatno pogoršavaju situaciju, posebno kod vozača kamiona i autobusa.
Posljedice:
-
kronična bol u donjem dijelu leđa (lumbalna bol)
-
išijas zbog pritiska na živčane korijene
-
ukočenost i smanjenje fleksibilnosti kralježnice
Ortopedski kirurzi upozoravaju da višesatna vožnja ubrzava degenerativne promjene kralježnice, pogotovo kod osoba koje već imaju predispozicije za herniju diska.
2. Slabija cirkulacija i rizik od tromboze
U sjedećem položaju mišići nogu gotovo ne rade, što usporava venski povrat krvi prema srcu. Kod dugotrajne vožnje to može dovesti do duboke venske tromboze (DVT) – stvaranja krvnog ugruška, najčešće u venama nogu.
Posebno rizično:
-
vožnje duže od 4 sata bez pauze
-
vozači koji puše ili imaju prekomjernu tjelesnu težinu
-
osobe s nasljednom sklonošću zgrušavanju krvi
Najopasnija komplikacija je plućna embolija, koja može nastupiti naglo i završiti smrtnim ishodom.
3. Povećan rizik od srčanih bolesti
Dugotrajno sjedenje smanjuje potrošnju kalorija i negativno utječe na metabolizam masti i šećera. Studije pokazuju da vozači koji provode više od 8 sati dnevno za volanom imaju znatno veći rizik od hipertenzije, srčanog infarkta i moždanog udara.
Uz to, stres u prometu, nepravilna prehrana „s nogu“ i nedostatak sna samo ubrzavaju razvoj kardiovaskularnih bolesti.
4. Problemi s probavom i pretilost
Vožnja često znači nepravilne obroke, brzu hranu, puno kave i malo tekućine. Sjedenje usporava rad crijeva, pa su zatvor, nadutost i žgaravica česti problemi kod vozača.
Kombinacija kalorijski bogate hrane i fizičke neaktivnosti dovodi do nakupljanja masnog tkiva, posebno u području trbuha, što je dodatni rizik za dijabetes tipa 2.
5. Psihički stres i umor
Vozači su izloženi kroničnom stresu – prometne gužve, rokovi, odgovornost za teret ili putnike. Dugotrajno sjedenje u ograničenom prostoru bez mogućnosti istezanja pojačava osjećaj umora i razdražljivosti.
Kod profesionalnih vozača čest je burnout sindrom, a kod onih koji voze noću i po nekoliko sati bez odmora, dolazi do poremećaja spavanja i narušavanja cirkadijalnog ritma.
6. Zamagljen vid i problemi s očima
Dugotrajna koncentracija na cestu, posebno noću ili po lošem vremenu, dovodi do suhoće očiju, glavobolja i zamućenog vida. Nepravilno podešena sjedala i volan često uzrokuju naprezanje vrata, što može pogoršati bolove u gornjem dijelu leđa.
Kako smanjiti rizike?
Liječnici i stručnjaci za ergonomiju daju nekoliko ključnih preporuka:
-
Pauze svakih 1,5 do 2 sata – Izađite iz vozila, prošećite, istegnite noge i leđa.
-
Pravilno podešeno sjedalo – Leđa trebaju biti potpuno naslonjena, a koljena blago savijena.
-
Vježbe za cirkulaciju – Dok vozite, povremeno pomičite stopala i aktivirajte mišiće listova.
-
Dovoljno tekućine – Voda je najbolji izbor; izbjegavajte previše kave i energetskih pića.
-
Zdravi obroci – Umjesto brze hrane, birajte voće, orašaste plodove, jogurt i integralne sendviče.
-
Kompresivne čarape – Posebno korisne za one koji puno voze i imaju problema s venama.
-
Kontrola zdravlja – Redoviti pregledi krvnog tlaka, šećera i kolesterola.
Zaključak
Dugotrajno sjedenje za volanom nije samo pitanje udobnosti – ono može biti ozbiljna prijetnja zdravlju. Tijelo jednostavno nije dizajnirano za sate provedene u statičnom položaju, izloženo vibracijama, stresu i nepravilnoj prehrani.
Rješenje nije izbjegavanje vožnje, nego usvajanje zdravih navika i planiranje redovitih pauza. Kako kažu stručnjaci – svaka pauza spašava kralježnicu, srce i um.
