Svaki vozač barem jednom u životu osjeti dilemu: “Koliko zapravo pokazuje moj brzinomjer? Je li to stvarna brzina ili ljepša iluzija na instrumentnoj ploči?” Brzinomjer je ključni pokazatelj sigurnosti u vožnji, ali činjenica je da gotovo nitko ne vozi točno onoliko koliko pokazuje instrument — ni više, ni manje. Pitanje je samo koliko i zašto brzinomjer “varao” pokazuje brzinu iako izgleda da radi normalno.
U modernoj automobilističkoj industriji, ta “netočnost” nije slučajnost, nego namjerna tehnička odluka. Ona proizlazi iz zakonskih, konstrukcijskih i sigurnosnih zahtjeva. U ovome članku rasvjetljavamo širok spektar razloga i faktora koji utječu na pokazivanje brzine — od standarda i tolerancija, preko utjecaja guma i prijenosa, pa sve do pogrešaka elektronike i korisničkih percepcija. Istovremeno objašnjavamo kako se to mjeri, do kakvih se odstupanja dolazi, te što vozač može očekivati u realnoj vožnji.
Brzinomjer kao instrument: kako on zapravo radi?
Da bismo razumjeli zašto brzinomjeri varaju, prvo moramo shvatiti načelo njihovog rada.
Mehanički vs. elektronički brzinomjeri
U klasičnim automobilima s mehaničkim instrumentima, brzinomjer je bio povezan kabelom s mjenjača koji je vrteo brojčanik, a brzina se računala na osnovu broja okretaja izlazne osovine i promjera kotača. S razvojem elektronike i ABS sustava, moderni automobili koriste elektronički signal iz sustava upravljanja motorom, ABS senzora ili GPS-a za izračunavanje brzine. Ta evolucija donijela je točniju i bržu informaciju za druge sustave (ESP, adaptivni tempomat, informacije za navigaciju), ali je isto tako unijela složeniji sustav mjerenja.
Osnovni principi mjerenja
Brzinomjer ne mjeri izravno brzinu kretanja vozila kroz prostor — on procjenjuje brzinu na osnovu podataka koji dolaze iz:
-
ABS senzora na kotačima – mjerenje rotacije kotača,
-
elektroničke upravljačke jedinice (ECU) koja izračunava brzinu kroz broj okretaja prijenosnog sklop-a i omjere,
-
GPS signala u suvremenim vozilima (kao komplementarni izvor).
Te informacije se zatim prikazuju na instrumentnoj ploči u obliku broja okretaja sekundarnog signala koji se interpretira kao brzina vozila.
Zašto brzinomjeri zapravo varaju — bitni razlozi
1. Zakonske tolerancije i sigurnosni zahtjevi
Zakonodavstvo u većini zemalja propisuje da je instrumentu dopušteno pokazivati brzinu veće ili jednake stvarnoj, unutar određenog odstupanja. To znači da:
-
brzinomjer ne smije pokazivati manju brzinu od stvarne (jer bi to ugrozilo sigurnost),
-
može pokazivati nešto veću vrijednost, sve dok je unutar definiranih tolerancija.
Drugim riječima, podatak o brzini je namjerno “pošteno nepodcijenjen” — to jest, prikazuje brže nego što vozilo stvarno ide. Ovaj fenomen često nazivamo pozitivnom pogreškom instrumenta.
Za primjer, u EU direktivama (npr. UNECE R-39) jasno se definira:
-
maksimalna pogreška pokazivanja brzine može biti do +10 % + 4 km/h (kod viših brzina),
-
minimalna je 0 % — dakle, instrument ne smije varati u negativnom smjeru.
Ove tolerancije služe kao sigurnosna granica.
2. Varijacije u promjeru kotača i opterećenju guma
Brzinomjer također ovisi o pretpostavljenom promjeru kotača koji se koristi u izračunu brzine. Promjer kotača nije konstantan — on ovisi o:
-
visini i širini profila gume (npr. 205/55 vs. 195/65),
-
tlaku u gumama – preniski tlak smanjuje efektivni promjer kotača,
-
stilu vožnje i teretu – opterećenje vozila može komprimirati gumu i malo smanjiti promjer.
Svaka promjena u promjeru kotača utječe na točan broj okretaja kotača pri određenoj brzini, što može dovesti do pogrešaka u očitanju do nekoliko kilometara na sat.
3. Različite metode izračuna i izvori signala
U modernim vozilima, podaci o brzini dolaze iz više sustava:
-
ABS/ESC senzori – mjere rotaciju kotača,
-
GPS modul – može dati vrlo točne informacije o brzini, ali s malim kašnjenjem,
-
ECU izračun na temelju prijenosa i broja okretaja motorne osovine.
Ovisno o tome koji sustav koristi vozilo u određenom trenutku, rezultat može biti blago različit:
-
GPS može pokazivati točniju stvarnu brzinu, ali može kasniti pri naglim promjenama,
-
ABS senzor u slučaju proklizavanja kotača može “zaključati” lažnu brzinu.
Koliko točno brzinomjeri varaju u praksi?
Standardna tolerancija prema normama
Prema europskim i međunarodnim propisima:
-
pri brzini od 50 km/h, brzinomjer može pokazivati do 59 km/h (10 % + 4 km/h),
-
pri 100 km/h, može pokazivati do 114 km/h,
-
pri 130 km/h, do 147 km/h.
Takve tolerancije impliciraju da brzinomjer često pokazuje 5–10 % više od stvarne brzine, a ponekad i malo više, ovisno o specifičnom vozilu i algoritmu.
Odstupanja u realnoj vožnji
U praksi to znači:
-
pri vožnji pravim GPS-om izmjerenih 100 km/h, brzinomjer može prikazati čak 105–112 km/h,
-
pri niskim brzinama (npr. 30–50 km/h), odstupanja mogu biti u apsolutnom iznosu 3–7 km/h.
Takve razlike su normalne i ni u kojem slučaju nisu znak neispravnog instrumenta, već su rezultat kombinacije zakonskih tolerancija i tehnološke izvedbe.
Zašto nije moguće imati “savršeno točan” brzinomjer?
1. Zakonodavstvo zahtijeva sigurnosnu marginu
Automobilska industrija mora zadovoljiti standarde koji favoriziraju sigurnost cestovnog prometa. Pokazivanje brzine koja bi mogla biti manja od stvarne povećava rizik od neosviještenog prekoračenja ograničenja brzine, dok pokazivanje “blago većih” vrijednosti ne predstavlja značajan sigurnosni rizik.
2. Promjenjivi fizički čimbenici
Razne fizikalne varijable utječu na rotaciju kotača:
-
tlak u gumama,
-
bearbare i trošenje guma,
-
temperatura i tlak zraka,
-
opterećenje vozila itd.
Sve ove varijable čine mjeru brzine izraženu kroz rotaciju kotača inherentno promjenjivom.
3. Tehnička ograničenja senzora
Senzori koji mjere brzinu (ABS, ECU, GPS) svi imaju svoje:
-
preciznosti,
-
kašnjenja signala,
-
filtere i algoritme koji “glade” podatke.
Kombinacija ovih karakteristika znači da se stvarna brzina vozila ne može mjeriti na daleko precizniji način bez složenijih (i skupljih) sustava, poput visoko preciznih GPS-ova ili inercijalnih sustava.
Utjecaj guma na točnost mjerenja brzine
Promjer kotača i profil gume
Promjer kotača, odnosno efektivna visina gume, ključan je faktor. Primjerice:
Ako su gume označene kao 205/55 R16, to znači:
-
širina profila: 205 mm,
-
visina profila: 55 % od 205 mm = 112,75 mm,
-
promjer felge: 16 inča = 406,4 mm.
Ukupni promjer kotača iznosi:
2 × 112,75 + 406,4 = 631,9 mm
Ako se koristi neodgovarajući profil gume (što se ponekad događa kad vozači stavljaju alternative ili aftermarket setove), promjer može biti veći ili manji nego što je predviđeno. Svako odstupanje od tvorničkog promjera rezultira proporcionalnim odstupanjem u očitanju brzine.
Pritisak u gumama
Preniski tlak smanjuje efektivni promjer kotača — što znači da se kotač okreće više puta po kilometru stvarne vožnje, pa će brzinomjer pokazivati višu vrijednost. Suprotno vrijedi za preniski tlak — veći promjer zna značiti nešto nižu očitanu prosječnu brzinu zabilježenu GPS-om.
GPS mjerenje — kako se ono uspoređuje s instrumentom?
GPS sustavi mjere brzinu vozila kroz:
-
promjenu položaja u prostoru kroz vrijeme,
-
vrlo precizne satelitske signale koji omogućavaju točnost ±0,1–0,5 km/h u idealnim uvjetima.
Međutim, i GPS ima ograničenja:
-
u tunelima ili ispod nadstrešnica gubi signal,
-
ima kašnjenje pri naglim promjenama brzine,
-
ovisi o visini gradnje i broju vidljivih satelita.
Zbog toga GPS često pokazuje najtočniju realnu brzinu u otvorenom prostoru, ali nije idealan mjerni instrument za dinamične situacije poput naglih ubrzanja i kočenja.
Kako proizvođači “skaliraju” instrumente?
Automobilski inženjeri dizajniraju softver za instrument ploču tako da:
-
prikupljaju podatke iz više senzora,
-
filtriraju eventualne “šumove” u signalu,
-
koriste unaprijed definiranu tabelu korekcija za određene brzine, kotače i vozne uvjete.
Zato je moguće da isti model vozila, ali s različitim dimenzijama guma ili promijenjenim prijenosom, pokazuje različite vrijednosti na brzinomjeru iako je stvarna brzina potpuno ista.
Usporedba: analogni nasuprot digitalnim instrumentima
Analogni brzinomjeri
Kod analognih pokazivača, varijacije su rezultat:
-
mehaničkih ograničenja elektromotora koji pomiče kazaljku,
-
zaokruživanja vrijednosti,
-
optičkih iluzija kod očitavanja kazaljke.
Iako analogni instrumenti imaju svoje mehaničke tolerancije, oni se i dalje “skaliraju” prema propisanim normama.
Digitalni brzinomjeri
Digitalni prikazi (LCD, TFT) temelje se na digitalnim ulazima iz kontrolera. Oni su precizniji u prikazu, ali još uvijek slijede isti algoritam korekcije i tolerancije.
Digitalni prikazi možda izgledaju “precizniji” (točniji do jedne decimale), ali osnovna mehanička i senzorčka ograničenja ostaju ista.
Mitovi i zablude o brzinomjerima
“Ako vozim GPS-om, brzina će biti točna”
GPS može dati veoma preciznu brzinu u idealnim uvjetima, ali još uvijek:
-
nije 100 % imun na signale u urbanim kanjonima,
-
ne reagira trenutno na nagle promjene,
-
ne koristi uvijek isti matematički model kao instrument.
Dakle, i GPS ima svoje granice.
“Brzinomjer uvijek laže za +10 km/h”
To je pojednostavljena pretpostavka. U stvarnosti, odstupanje nije stalna apsolutna vrijednost — ono ovisi o brzini, veličini guma i tolerancijama sustava.
“Ako vozim točno ‘GPS-ovih 50’, radar me neće uhvatiti”
Policijski radari mjere stvarnu brzinu vozila kroz Dopplerov princip ili refleksiju radarskih valova — zato međutim brzinomjer prikazuje višu vrijednost, ne znači da radar pokazuje manje.
Praktični testovi — što pokazuju realni primjeri?
U brojnim testovima vođa i tehničkih redakcija izmjerene su razlike između:
-
brzinomjera,
-
GPS-a,
-
radarskih mjerača.
Tipični rezultati pokazuju:
| Stvarna brzina (GPS) | Brzinomjer pokazuje | Odstupanje |
|---|---|---|
| 50 km/h | 53–58 km/h | +3 do +8 |
| 80 km/h | 86–92 km/h | +6 do +12 |
| 120 km/h | 130–140 km/h | +10 do +20 |
Ovi podaci potvrđuju da je višak na brzinomjeru normalan i očekivan, ali je u skladu sa zakonskim propisima.
Utjecaj ograničenja brzine i tehnologije pomoći vozaču
Suvremeni automobili često imaju:
-
adaptivni tempomat,
-
ograničivač brzine,
-
prepoznavanje prometnih znakova.
Ti sustavi se oslanjaju na podatke iz brzinomjera, GPS-a i kamera, pa se vozač ponekad može susresti s podatkom koji je “uskladišten i koregiran” kako bi bolje odgovarao stvarnim cestovnim uvjetima.
Zaključak — koliko brzinomjeri varaju i što to znači za vozače?
Brzinomjeri ne varaju zato što su loši, nego zato što su dizajnirani da budu konzervativni i sigurnosno usklađeni s propisima. U pravilu:
-
brzinomjer pokazuje istu ili veću vrijednost od stvarne,
-
razlika može biti 5–10 % ili više, ovisno o brzini, gumama i uvjetima,
-
ta netočnost je namjerna, standardizirana i propisno ograničena.
Vozači to ponekad doživljavaju kao “lažno prikazivanje brzine”, ali zapravo se radi o balansu između sigurnosti, regulatornih zahtjeva i tehničkih ograničenja. Razumijevanje tih principa pomaže bolje interpretirati instrumente – i izbjegavati nesporazume kad se radi o stvarnoj brzini.
U konačnici, brzinomjer je pouzdani partner u vožnji, ali on uvijek nudi sigurnosnu marginu. Vozač koji zna što znači ta margina — i kako se očitava — može pametnije upravljati brzinom, pridržavati se propisa i jasno razumjeti kako njegov automobil “vidi” stvarnu brzinu kretanja.
