Zimska vožnja ne prašta neznanje, podcjenjivanje ni “zdravu logiku”. Svake godine, čim temperature padnu, ponavljaju se iste greške, iste rasprave i – nažalost – isti scenariji na cestama: izlijetanja, lančani sudari, blokirane prometnice i nesreće koje su se mogle izbjeći. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da se velik dio tih nesreća ne događa zbog ekstremnih uvjeta, već zbog pogrešnih uvjerenja koja su se uvukla u svakodnevnu vozačku kulturu.
Tri zablude posebno se izdvajaju. Toliko su raširene da ih vozači izgovaraju gotovo automatski, uvjereni da znaju što rade. Problem je što su te rečenice u izravnoj suprotnosti s fizikom, zakonom i stvarnim ponašanjem automobila na hladnoj cesti.
U nastavku donosimo TOP 3 najopasnije zablude o zimskoj vožnji – i objašnjavamo zašto vas upravo one mogu dovesti u situaciju da “izgubite glavu”, doslovno i metaforički.
Zabluda #1: “Nema snijega, ne trebam zimske gume” – netočno i opasno
Ovo je daleko najčešća i najopasnija zabluda. Vozači pogledaju cestu, vide da je suha ili samo malo mokra i zaključuju: “Pa nema snijega, sve je u redu.” Nažalost, stvarnost je potpuno drugačija.
Zima nije samo snijeg – zima je temperatura
Ključni faktor kod zimskih guma nije snijeg, nego temperatura. Čim se temperatura spusti ispod 7 °C, ljetne gume počinju gubiti svoja svojstva:
-
smjesa se stvrdnjava,
-
guma gubi elastičnost,
-
kontakt s podlogom se smanjuje,
-
prianjanje rapidno opada.
To znači da naizgled “normalna” cesta, bez snijega i leda, postaje znatno opasnija nego ljeti – upravo zbog guma koje više ne rade u svom optimalnom temperaturnom rasponu.
Mokra hladna cesta – savršena zamka
Jedan od najopasnijih zimskih scenarija je:
-
temperatura oko 0 do 5 °C
-
mokar asfalt
-
bez vidljivog snijega
U takvim uvjetima ljetne gume imaju znatno duži zaustavni put. Razlike nisu minimalne:
-
pri brzini od 50 km/h, kočni put može biti i do 15–20 metara dulji
-
pri većim brzinama, razlika postaje dramatična
To je često razlika između:
-
sigurnog zaustavljanja
-
i udara u pješaka, drugo vozilo ili ogradu
Zakonski aspekt u Hrvatskoj
U Hrvatskoj zimska oprema nije vezana uz snijeg, već uz razdoblje od 15. studenog do 15. travnja. Drugim riječima:
-
ako vas policija zaustavi u tom razdoblju bez propisane zimske opreme,
-
“nema snijega” nije opravdanje.
Ova zabluda izravno dovodi do kazni, zabrane vožnje i – u najgorem slučaju – do prometnih nesreća.
Zabluda #2: “All-season gume su uvijek dovoljne” – ovisi o oznakama i profilu
Cjelogodišnje gume posljednjih su godina postale iznimno popularne. Razlog je jasan:
-
nema zamjene guma dvaput godišnje,
-
nema dodatnog seta naplataka,
-
nema skladištenja.
No upravo tu nastaje problem – mnogi vozači vjeruju da su sve all-season gume automatski dobre za zimu. To, međutim, nije točno.
All-season nije isto što i zimska guma
Cjelogodišnje gume su kompromis. One pokušavaju biti:
-
dovoljno dobre ljeti
-
dovoljno dobre zimi
Ali kompromis uvijek znači da niste najbolji ni u jednom ekstremu.
Ključno pitanje glasi: koje oznake guma ima?
Oznake koje čine razliku između legalnog i opasnog
Za zimsku vožnju, posebno u zakonskom smislu, važno je sljedeće:
-
M+S (Mud + Snow) – minimalna oznaka, često nedovoljna
-
3PMSF (Three Peak Mountain Snowflake) – pahuljica u planini s tri vrha
Samo gume s oznakom 3PMSF prošle su standardizirane testove prianjanja na snijegu. M+S oznaka sama po sebi ne jamči stvarne zimske performanse, pogotovo kod starijih ili jeftinijih modela.
Profil – detalj koji mnogi ignoriraju
Čak i ako all-season guma ima odgovarajuću oznaku, postoji još jedan ključan uvjet: dubina profila.
-
zakonski minimum može biti 3 ili 4 mm (ovisno o državi),
-
ali u stvarnim zimskim uvjetima sve ispod 4 mm znači:
-
slabije izbacivanje snijega,
-
lošije prianjanje,
-
veći rizik od proklizavanja.
-
Istrošena all-season guma zimi može biti gotovo jednako loša kao ljetna.
Kada all-season gume imaju smisla?
-
gradska vožnja
-
blage zime
-
kratke relacije
-
područja bez planinskih cesta
Za sve ostalo, osobito:
-
duža putovanja
-
autoceste
-
brdske i planinske dionice
prave zimske gume i dalje nemaju pravu alternativu.
Zabluda #3: “Ako imam 4×4, ne trebaju mi zimske gume” – potpuno pogrešno
Ova zabluda je posebno opasna jer stvara lažni osjećaj sigurnosti. Vozači SUV-ova, crossovera i vozila s pogonom na sva četiri kotača često vjeruju da su “imuni” na zimske uvjete. No to je jedna od najskupljih i najrizičnijih pogrešaka.
4×4 pomaže pri kretanju – ne pri kočenju
Pogon na sva četiri kotača:
-
pomaže pri ubrzanju,
-
olakšava kretanje na snijegu,
-
smanjuje proklizavanje pri polasku.
Ali postoji ključna činjenica koju mnogi ignoriraju:
4×4 nema apsolutno nikakav utjecaj na kočenje.
Kočenje ovisi isključivo o:
-
gumama,
-
kontaktu s podlogom,
-
trenju.
Ako imate:
-
4×4 pogon
-
ali ljetne ili loše all-season gume
vaše vozilo će se zaustavljati jednako loše kao i bilo koje drugo – često i gore, jer su SUV-ovi teži.
Težina SUV-a – dodatni problem
Većina 4×4 vozila:
-
teža je od klasičnih automobila,
-
ima viši težište,
-
ima dulji kočni put.
Na ledu i snijegu to znači:
-
teže zaustavljanje,
-
veći rizik od izlijetanja,
-
veće sile u sudaru.
Brojne zimske nesreće uključuju upravo vozila s pogonom na sva četiri kotača – ne zato što je sustav loš, već zato što je vozač precijenio njegove mogućnosti.
Zakonski i osiguravateljski aspekt
U većini zemalja:
-
4×4 ne oslobađa obveze zimskih guma
-
u slučaju nesreće bez odgovarajuće opreme:
-
odgovornost je na vozaču
-
osiguranje može umanjiti isplatu
-
Zaključak: najveća opasnost zimi nije snijeg – nego pogrešno uvjerenje
Snijeg, led i niske temperature sami po sebi nisu najveći neprijatelji vozača. Najveća opasnost je uvjerenje da “znamo bolje”, da se nama ništa ne može dogoditi ili da tehnologija može nadjačati fiziku.
Tri zablude:
-
“Nema snijega, ne trebam zimske gume”
-
“All-season su uvijek dovoljne”
-
“Ako imam 4×4, siguran sam”
iz godine u godinu pune prometne kronike.
Zimska vožnja ne traži hrabrost, nego razum, pripremu i poštovanje ograničenja – vlastitih i automobilskih. Jer na kraju, zakon fizike vrijedi jednako za sve, bez obzira na marku auta, pogon ili samopouzdanje za volanom.
