Prosje?na starost automobila u RH je 2022. bila preko 14 godina. Bez obzira kupujete li novi, rabljeni, ili ve? vozite desetak godina stari auto, sigurno ste si postavili pitanje: dizel, benzin, struja, plin?
Pogledajmo izra?un cijene goriva za benzin i za plin, a dodatno usporedimo rezultate s cijenom dizela i elektri?ne struje.
Plin vs. Benzin: plin je isplativ ako se pravilno koristi
U benzinske automobile, pogotovo one s motorima ve?e zapremine, ?esto su se naknadno ugra?ivali LPG sustavi (liquid petroleum gas, ukapljeni naftni plin). Izgaranje plina nešto je ?iš?e od izgaranja benzina, a i litra plina je i jeftinija od litre benzina. S druge strane, naši zakoni optere?uju voza?e LPG vozila dodatnim troškovima pri registraciji, a i sami plinski sustav ima vijek trajanja kra?i od ostatka automobila. Dodatni potencijalno nepovoljni ?imbenik je viša temperatura izgaranja plina (u odnosu na benzin) pa lošim ili loše održavanim plinskim sustavima voza? može oštetiti motor (npr. deformacija ili izgaranje ispušnih ventila). Na koncu, automobil nije dobro voziti neprestano na plin, o ?emu ?e uskoro biti više rije?i.
No, niža cijena plina kao goriva u prošlosti se “za ?as” isplatila, a s današnjim cijenama goriva potreban je dulji period da se ugradnja ili veliki servis plina ima smisla. Koliko je za to vremena, ili to?nije, kilometara potrebno?
Na testnom automobilu (za ovaj tekst nije bitan model, nego izmjerene vrijednosti) uzmimo sljede?e vrijednosti za primjer:
Cijena plina po litri: 0.95 €
Cijena benzina po litri: 1.45 €
Potrošnja benzina: 9 l/100 km
Potrošnja plina: 11 l/100 km
Pretpostavimo da je prosje?na potrošnja pravi prosjek nastao vožnjom na autoputima, magistralnim cestama, po gradskom prometu, na dulje i kra?e relacije, za vrijeme ljetnih vru?ina i zimskih hladno?a, po ravnim i bregovitim cestama. Potrošnja plina je obi?no 15-20% viša od potrošnje benzina kako bi se ostvarila pravilna smjesa. Vrijednosti zaokružujemo na više (pesimisti?no), a makar ?e cijene varirati, pretpostavili smo otprilike jednaki omjer cijena plina i benzina.
Nismo ra?unali period vožnje na benzin dok je motor hladan (vozilo se “šalta” na plin kada postigne odre?enu radnu temperaturu), a ne?emo ra?unati niti cijenu ugradnje, niti servisa plina (uklju?uju?i godišnju registraciju i periodi?ke testove plinske boce). Isplativost ovisi o tom koliko kilometara obi?no godišnje auto vozi; zato obratimo pozornost na graf na kojem je prikazan trošak goriva na neku prije?enu kilometražu te graf koji pokazuje samo razliku cijene goriva s obzirom na prije?enu kilometražu:
Jasno je: ako je razlika izme?u cijene za neku kilometražu za benzin i plin ve?a od godišnjeg troška ugradnje ili održavanja plinskog sustava, onda se plin isplati. Npr., ako kupujete auto s plinom, a plin treba servis ?ija je cijena 300 €, taj ?e servis postati isplativ tek nakon odvoženih 15.000 km (u odnosu na to da ste plin prestali koristiti i tih 300 € dali za benzin). Uz to, auto koji troši manje od auta koji koristimo u ovom primjeru ?e trebati prije?i više kilometara da se bi tih istih 300 € isplatilo.
Kako smo došli do tih brojeva?
Uz prethodno navedene pretpostavljene cijene goriva i iznose prosje?ne potrošnje, vrijeme je da objasnimo zašto se na svakih nekoliko potrošenih spremnika plina poželjno voziti na 1 spremnik benzina; to je dobro za benzinske injektore, i za održavanje pravilnih parametara mape motora. Suvremeni (a i neki stariji) automobilski procesori uštimavaju parametre rada motora sukladno uvjetima u kojima se nalaze i stilu vožnje voza?a. Ra?unala koja upravljaju plinskom instalacijom uglavnom nisu toliko sofisticirana, pa je rad na benzin poželjan kako bi glavni ECU auta mogao raditi kako je i dizajniran, pratiti proces rada motora od usisa zraka do mjerenja sastava ispuha. Tako smo uz prethodne dodali i ove parametre za naš testni automobil:
Zapremina spremnika plina: 45 l
Zapremina spremnika benzina: 60 l
Doseg na plin: 409 km
Doseg na benzin: 667 km
Ra?unajmo da ?e takav auto nakon 5 spremnika plina voziti na 1 spremnik benzina (naravno, rezervoare ne treba “cijediti” do kraja da u sustavu dovoda goriva ne završe ne?isto?e iz goriva koje se u njima skupljaju). Ne ra?unaju?i benzin koji auto potroši dok je hladan i dok ne prije?e na plinsko gorivo, to zna?i da jedan takav ciklus (5x tank plina, 1x tank benzina) omogu?uje doseg od oko 2.712 km, uz ukupnu cijenu goriva od oko 301 € (ne ra?unamo potrošne materijale poput ulja i guma). Pogledajmo sada tablicu u kojoj je izraženo koliko je takvih ciklusa (5x tank plina, 1x tank benzina) potrebno za odre?ene kilometraže:
| km | 5.000 | 10.000 | 15.000 | 20.000 | 25.000 | 30.000 | 35.000 |
| plin (5p+1b) | 1,8 | 3,7 | 5,5 | 7,4 | 9,2 | 11,1 | 12,9 |
Drugim rije?ima, 20.000 km ?e za taj auto koštati 7.4 “pravilna” ciklusa trošenja plina i benzina, odnosno 2.218 € (7.4 * 301 €, zaokruženo). Da je auto vozio samo na benzin, ista kilometraža koštala bi 2.610 €, ili oko 15% više. Dakle, vožnja isklju?ivo na benzin koštala bi 392 € više.
A dizel i struja?
I cijene kilometara za dizelski i elektri?ni automobil ?emo predstaviti u grafu zajedno s cijenama za benzinski i LPG automobil.
Pretpostavimo da dizelski automobil, po snazi sli?an našem benzinskom s plinom, troši prosje?nih 7.4 l/100 km. Prosje?na kilometraža takvog dizelskog automobila koštala bi malo više od cijene kilometraže automobila na plin.
Za elektri?ni pogon moramo proširiti pretpostavke:
Cijena kWh (punja? s mreže, ne ra?unaju?i solarne panele, uz grubi prosjek cijene dnevne, no?ne, spore i brze struje/punjenja): 0.54 €
Kapacitet baterije: 45 kWh
Doseg (ra?unaju?i regenerativno ko?enje): 275 km
To otprilike zna?i da taj elektri?ni automobil troši 16.4 kWh na 100 km (ili 8.9 € na 100 km), odnosno 443 € za 5.000 km ili 2.657 € na 30.000 km. Temeljeno na tim pretpostavkama, evo i grafa:
Na prvi je pogled najniža cijena kilometara ona za elektri?ni automobil, no ne zaboravimo da smo za benzin, LPG i dizel uzeli primjer relativno snažnog automobila ve?e autonomije, koji svakako koštaju znatno manje (i do nekoliko puta manje, ili za red veli?ine manje u slu?aju starijeg dizelskog/benzinskog i novog elektri?nog) od elektri?nog automobila koji bi imao svojstva kakva smo naveli u ovom primjeru.
Prema tome, makar bi u istim uvjetima cijene energenata i bez ra?unanja cijene potrošnih materijala ovaj elektri?ni auto koštao 784 € manje od dizelskog za prelazak 30.000 km, ovdje naš primjer pomalo gubi smisao. Naš dizelski auto odgovarao bi nekom 170-200 KS snažnom modelu D-segmenta, dok naš elektri?ni auto odgovara nekom 100-130 KS snažnom modelu B-segmenta. Ako taj isti elektri?ni auto usporedimo s ekvivalentnim dizelašem koji ostvaruje prosje?nu potrošnju od 4.5 litre na 100 km (što je sasvim plauzibilni prosjek), takav ?e dizelaš prije?i 30.000 km znatno jeftinije od elektri?nog auta, i to za 564 €.
Što na koncu kupiti?
Ako auto i ne troši 9 nego 6 litara benzina na 100 km, omjer cijena goriva (LPG i benzin) ostaje isti pa su “uštede” za vožnju na plin otprilike jednake po relativnim iznosima. Elektri?ni automobili su znatno skuplji pri kupnji pa se velika razlika cijene ne?e po?eti ispla?ivati dok se ne prije?e velika kilometraža (ili zna?ajna kilometraža u gradskom prometu s malim relacijama). Dizelski su automobili efikasniji od benzinskih, ali gorivo je skuplje. A sve skupa, od baterija preko EGR filtera i injektora do turbina se troši, gubi efikasnost i zahtjeva servis ili zamjenu.
Nema jednostavnog recepta za kupnju auta, pa tako ni ovaj tekst nije ?arobni odgovor. No, možda je pojasnio konkretne troškove i potencijalne razlike u cijeni vožnje na plin/benzin/dizel/struju, a možemo zaklju?iti s jednostavnim savjetom da se kupi auto za koji je kupac spreman odvojiti x eura (i za kupnju i za servise kojih ?e sigurno biti, i za novi i za rabljeni auto!), koji ?e mu služiti za svakodnevne kilometre, i možda najbitnije – u kojem ?e prona?i i malo uživancije.
