U 115 godina razvoja disk ko?nice su višestruko skratile zaustavni put

0
1055

Još 1902. engleski konstruktor Frederick W. Lanchester izmislio je disk ko?nice, skratio zaustavni put, i time pokrenuo revoluciju. No, za razliku od bubnjeva, koji su se dotad koristili, potrebna je osjetno ve?a sila pritiska pa ne ugradnja servo poja?iva?a postala neizbježna. Mala je to cijena za sve prednosti koje su diskovi donijeli. Osim kra?eg zaustavnog puta, važan adut, u usporedbi s bubnjevima, je osjetno ve?a otpornost pregrijavanju.

Još do prije desetak godina automobili A i B-segmenta straga su imali bubnjeve, kao i slabiji modeli C-segmenta. Ali, danas se i to promijenili pa bubnjevi polako, ali sigurno idu u ropotarnicu povijesti. Ostao je još jedino mali bubanj za ru?nu ko?nicu, koji rješava problem komplicirane izvedbe preko diskova, obzirom da je samoko?an.

Pritiskom na papu?icu ko?nice, uz pomo? servo poja?iva?a, klip u cilindru tla?i ko?nu teku?inu, koja cijevima dolazi do hidrauli?kog klipa. On disk plo?icama pritiš?e disk i na taj na?in proizvodi trenje potrebno za prelazak kineti?ke energije automobila u toplinsku. Pritom sustav uveden 1978. (Mercedes-Benz S-klase) nazvan ABS sprje?ava blokiranje kota?a te na taj na?in omogu?ava upravljanje automobilom ?ak i u slu?aju ko?enja punom snagom. Njegova najve?a prednost vidljiva je na skliskoj cesti.

Standardni ?eli?ni diskovi ve? su u mogu?nosti zaustaviti automobil za oko 33 metra, ali u slu?aju u?estale sportske vožnje nisu dovoljno temperaturno otporni. Zato elitni sportaši koriste kompozitne diskove, napravljene od keramike i uglji?nih vlakana, koji sa 100 km/h zaustavljaju za oko 31 metar. Njima nije problem otpornost na trajnu temperaturu ve?u od 800 stupnjeva (drže i do 1500) pa su puno postojaniji prilikom u?estalih snažnih ko?enja, a pritom su toliko otporni na trošenje da nije predvi?ena zamjena tijekom cijelog vijeka automobila. Nažalost, nadoplata je još uvijek skupa i kre?e se od 7000 do gotovo 20.000 eura.

Najnoviji ekološki trik je sustav regenerativnog ko?enja kakvog koriste hibridni i elektri?ni automobili. Obzirom da im je elektromotor dio pogonskog sklopa, tijekom usporavanja radi kao generator te je time dvostruko koristan, jer smanjuje optere?enje ko?nog sustava, a istodobno kineti?ku energiju vozila pretvara u elektri?nu. Ona se potom pohranjuje u baterijama pa se time i pove?ava doseg s jednim punjenjem.

reality girl next door gives bf handjob. read this post here mrleaked.net read this post hereomgbeeg.com