Prosje?ne zimske temperature donose neke prakti?ne promjene u vožnju i automobil. One nastaju prvenstveno zbog stezanja materije i smanjene elektri?ne vodljivosti pri hla?enju; pogledajmo deset svakodnevnih i prakti?nih na?ina na koje zima utje?e na automobil. Navedene stavke su relativno sitne, ali one sve skupa, kroz više ponavljanja i preko više kilometara, daju mjerljivu i op?e primije?enu pove?anu potrošnju goriva zimi.
1. Termi?ki gubici
Motor radi po nekom termodinami?kom ciklusu (npr. Ottovom). Izgaranje smjese zraka i goriva proizvodi toplinu (ekspanzija) koju motor pretvara u korisni rad. Dok nije zagrijan (a dulje mu treba da postigne optimalnu temperaturu zimi pa je ukupna potrošnja viša, pogotovo pri kra?im rutama), materijal motora (npr. stijenke cilindra ili ?elo klipa) na sebe preuzima dio korisne topline. Uz to, dok se npr. klip ne zagrije i zbog toga raširi, karike i cilindar se poja?ano habaju. Naravno, s razvojem legura i posebnog režima rada za vrijeme hladnog starta, ti se problemi umanjuju, ali i dalje motor troši više goriva dok je hladan (djelom i jer radi s bogatijom smjesom dok se ne zagrije).
2. Viskoznost
Motorno ulje je viskoznije i guš?e kad je hladno, pa osim što mu treba dulje da stigne do svih predvi?enih mjesta u motoru, pruža ve?e otpore (isto vrijedi i za ulje u mjenja?koj kutiji), a time raste i potrošnja (jer se ve?i dio snage motora koristi za osiguravanje cirkulacije ulja).
3. Gusto?a zraka
Hladniji zrak je guš?i zrak pa pruža i ve?i otpor, što više dolazi do izražaja na ve?im brzinama (jer otpor ne raste linearno).
4. Tlak zraka
Iz istog razloga, pada tlak u gumama. U pneumatiku je volumen zraka (ili plina poput dušika) koji hla?enjem postaje guš?i i pada tlak u gumi. Neki proizvo?a?i guma i automobila preporu?uju tlak za zimske uvjete, ?esto za oko pola bara viši nego ina?e. Treba imati na umu da se u vožnji (zavoji, autoput) guma i zrak u njoj zbog trenja zagriju pa tlak raste.
5. Aditivi
Opskrbljiva?i u goriva za zimu dodaju aditive radi prevencije zale?ivanja. Ti aditivi i njihovi efekti ovise o to?noj namjeni, rasponu temperatura, gorivu (benzin ili dizel) itd., ali jedna posljedica je pad snage motora ili viša potrošnja goriva jer u litri goriva ima više ne?ega što nije gorivo.
6. Akumulator
Zbog svojstava akumulatora i elektrokemijskih reakcija u njima, niske temperature (ne ra?unaju?i efekt supravodljivosti) uzrokuju ve?e unutarnje otpore, smanjuju efektivni kapacitet akumulatora. Zimi se akumulator brže prazni, a alternator ga mora više puniti; u kona?nici, dodatni dio snage motora odlazi na punjenje akumulatora, tj. pove?ava se potrošnja u zadanom vremenu ili kilometrima.
7. Grijanje
Kao što ljeti motor mora dio snage potrošiti na pogon kompresora klime, tako zimi više troši na punjenje akumulatora koji opskrbljuje strujom elemente za grijanje poput grija?a siceva ili odmrziva?a stakla. Ve?ina automobila napaja elektri?ne ure?aje iz rada motora. K tome, ugodno je zagrijati kabinu prije vožnje, ali novi auti nemaju puno koristi od grijanja motora u leru jer su efikasniji po pitanju otpadne topline od prošlih generacija motora. Ve?ina ih je ra?unalno regulirana dok su hladni, ali nikada nije dobro gaziti hladni motor niti ga nakon takve vožnje odmah ugasiti.
8. Gume
Zimske gume, osim mekše smjese, koriste i posebni profil (lamele) kako bi osigurale prijanjanje u zimskim uvjetima; u suhim i toplijim uvjetima pružaju nešto ve?i otpor kotrljanja nego ekvivalentne ljetne gume pa automobil nešto više troši. Dodatni faktor pri pove?anju potrošnje je okretanje guma u mjestu na skliskoj cesti (jer se energija za okretanje kota?a ne iskoristi za pokretanje vozila).
9. Gorivo
Navedimo i dva efekta koji povoljno utje?u na potrošnju. I gorivo u rezervoarima benzinskih pumpi se zgusne ako se ohladi pa se u litri obujma dobije nešto više goriva (ve?i broj molekula u istom prostoru). No, gorivo je transportirano i skladišteno u kontroliranim uvjetima, a pumpe su kalibrirane na odre?ene temperaturne raspone. Princip vrijedi, ali efekt ovisi o tome kako pumpe postupaju s gorivom i mjerenjem pri prodaji.
10. Usis
Drugi povoljni efekt više je vezan uz snagu, ali posredno i uz potrošnju, a ti?e se ponovo ve?eg broja molekula u istom obujmu. Kako smo spomenuli i pri to?ki o otporu zraka, hladni zrak je gusti zrak. Zrak u usisnoj grani ?e zato biti bogatiji kisikom i motor ?e sukladno tome (ako je ispravan, tj., ako su odgovaraju?i senzori ispravni) prilago?avati udio goriva u smjesi. Okvirno, tako se ista ubrzanja postižu s manje gasa.
