Radijalni i rotacijski petcilindarski motori dugo korišteni u avionima (kao i varijante s drugim, naj?eš?e neparnim, brojem cilindara, nekada i u nekoliko redova), no radijalni i rotacijski petcilindraši ugra?ivani su u neke motocikle (npr. Verdel iz 1912., radijalni; Megola iz 1920-ih, rotacijski radijalni u prednjem kota?u) te u nekoliko cestovnih i trka?ih automobila (od po?etka 20. stolje?a do 1950-ih, poput trka?eg Guidobaldi prototipa iz 1956. s radijalnim osamcilindarskim dvotaktnim motorom s dva kompresora). Ipak, redni i V motori su jedini ?eš?i petcilindraši u automobilima.
1930-ih su redne petcilindraše razvijali Ford i Lancia, a od 1970ih su u ?eš?oj upotrebi u Audijima, koji je rednog turbo “petaka” proslavio u relijaškom modelu Quattro, s pogonom na sve kota?e (Grupa B 1980-ih). 1990-ih i 2000-ih je VAG koncern koristio VR5 (njem. V i redni, V-Motor, Reihenmotor) motore, uskokutne V5 (15°) motore u kojima svi cilindri koriste jednu glavu cilindara. Primjer V5 motora je Hondin trka?i motocikl RC211V s po?etka 2000ih; motor od 990 cm^3 bio je ugra?en transverzalno, bez osovina za balansiranje, s 3 cilindra u prednjoj strani bloka, i V kutem od 75,5°. Osim VAG-a, redni petcilindarski motor koristio je i Mercedes-Benz, npr. u W116, prvoj S-klasi, gdje je korišten i trolitreni redni petcilindarski turbodizel, a redni petcilindraš koristio je i Volvo u modelu 850 koji je bio uspješan i na utrkama. Neki primjeri drugih automobilskih primjena mogu se prona?i kod GM-a, u Hondi, Fiatu, Alfa Romeu/Lanciji (gdje je 2.4 JTD dolazio i s turbinom varijabilne geometrije) te u Fordu (Focus ST/RS ili XR5 po staroj nomenklaturi sportskih Fordova zadržanoj za neka tržišta, prije prelaska na ?etiri cilindra).
U odnosu na konvencionalne ?etverocilindarske, petcilindarski motori imaju povoljniju isporuku snage jer se uzastopni radni taktovi djelomi?no preklapaju kako se radilica okre?e. Ovakav motor daje 5 radnih taktova svaka 2 okreta radilice pa otud i specifi?ni zvuk, koji se da opisati glazbenim intervalom 5:2, tj. kao velika decima (terca i oktava).
(foto: Tomislav Keglevi?)
