Kada automobil dugo stoji (govorimo o danima, tjednima ili mjesecima nekorištenja), s kočnicama se događaju brojne promjene, i većina njih može negativno utjecati na sigurnost i ispravnost sustava.
Evo detaljno što se događa:
1. Korozija (hrđa) na diskovima i bubnjevima
-
Zašto?
Kočni diskovi i bubnjevi izrađeni su većinom od lijevanog željeza koje vrlo lako oksidira u dodiru s vlagom iz zraka. -
Što se događa?
Već nakon 24–48 sati stajanja, na površini diskova počinje nastajati tanka površinska hrđa. Ako vozilo stoji dulje (tjednima), hrđa postaje ozbiljnija i može “pojesti” površinu diska, čineći je hrapavom. -
Posljedice:
-
Pucketanje pri kočenju.
-
Vibracije kroz volan.
-
Neujednačeno kočenje.
-
Povećan put kočenja.
-
Napomena: Površinska hrđa se obično očisti nakon par normalnih kočenja. No, ako je hrđa duboka, diskovi mogu trebati obradu ili zamjenu.
2. Zaribavanje čeljusti (kliješta) i klizača
-
Zašto?
U kočnim čeljustima klizi klip koji potiskuje pločice prema disku. Ako automobil dugo stoji, čestice vlage i prljavštine mogu izazvati:-
Koroziju na klizačima.
-
Ljepljenje klipova unutar čeljusti.
-
-
Što se događa?
Klipovi se više ne pomiču slobodno, pa:-
Kočnice ostaju djelomično zakočene (auto teško ide).
-
Kočenje postaje slabije, s osjećajem “spužvastog” pedala.
-
Jedna strana koči jače od druge.
-
3. Prianjanje kočionih pločica uz diskove
-
Zašto?
Ako je auto parkiran s ručnom kočnicom (ili je jednostavno bilo vlažno), kočne pločice se “zalijepe” za diskove zbog kemijske reakcije (oksidacija + pritisak). -
Što se događa?
Kod pokušaja pokretanja može se čuti jak “čep” ili “puk”, a ponekad auto treba doslovno “prolomiti” kako bi se odlijepile kočnice. -
Posljedice:
Ako se zalijepljene kočnice jako istrgnu, može doći i do oštećenja pločica ili diska.
4. Gubitak svojstava kočione tekućine
-
Zašto?
Kočiona tekućina je higroskopna – upija vlagu iz zraka. Kad automobil dugo stoji:-
Tekućina upija više vlage.
-
Smanjuje se točka ključanja tekućine.
-
-
Što se događa?
U slučaju jačeg kočenja:-
Tekućina može “prokuhati” (vapor lock).
-
Kočnice mogu potpuno zakazati.
-
Čak i ako se auto ne vozi, stara kočiona tekućina gubi svoja svojstva i postaje nesigurna!
5. Deformacija diskova (opcionalno)
-
Zašto?
Ako kočnice nakon vožnje ostanu jako vruće (npr. nakon vožnje nizbrdo) i onda se auto dugo ne miče, toplina + vlaga mogu deformirati diskove. -
Što se događa?
-
Disk se “uvije” ili iskrivi.
-
Pri svakom kočenju osjeća se vibracija u pedali i volanu.
-
6. Poseban slučaj: Bubanj kočnice
Kod starijih vozila sa stražnjim bubanj-kočnicama:
-
Bubanj može zaribati jače nego disk.
-
Kočne obloge mogu se odlijepiti od podloge zbog vlage.
-
Unutrašnjost bubnja lako korodira i “zapeče” cijeli sklop.
Kako spriječiti probleme sa stajanjem?
Ako znaš da će auto dugo stajati:
-
Parkiraj ga na ravnom i ne drži ručnu kočnicu (stavi u brzinu ili podmetni klinove pod kotače).
-
Povremeno pomakni auto (barem svakih 7–14 dana).
-
Nakon dužeg stajanja, prije vožnje polako testiraj kočnice – nemoj odmah krenuti agresivno.
-
Pregledaj stanje diskova vizualno.
-
Zamijeni kočionu tekućinu ako je starija od 2 godine.
Zaključak
Kočnice jako pate kada vozilo dugo stoji. Korozija, zalijepljene pločice, deformacije i slaba tekućina sve su problemi koji direktno utječu na sigurnost. Zato je pametno pregledati kočnice i po potrebi ih obnoviti prije ozbiljnije vožnje.









