Sustav Start-Stop nema nikakvog smisla?

0
64

Tišina na semaforu, motor ugašen, kazaljke miruju – a vi se pitate: je li to uopće dobro za automobil?
Sustav Start-Stop, jedna od najraširenijih automobilskih tehnologija posljednjih petnaestak godina, izaziva više rasprava nego gotovo bilo koji drugi tehnički dodatak u modernim vozilima. Jedni ga hvale kao spas za okoliš i novčanik, drugi ga doživljavaju kao nepotrebnu gnjavažu i prijetnju dugovječnosti motora. Istina, kao i obično u automobilskom svijetu, leži negdje između.

U ovom opsežnom vodiču, pisanom novinarskim stilom i bez marketinških floskula, donosimo sve što trebate znati o sustavu Start-Stop: kako radi, zašto je uveden, koje su njegove prednosti i mane, koliko doista štedi gorivo, što znači za motor i akumulator te treba li ga koristiti – ili odmah po paljenju automobila pritisnuti onu famoznu tipku za isključivanje.


Kako je sve počelo: kratka povijest Start-Stop sustava

Ideja automatskog gašenja motora nije nova. Prvi ozbiljni eksperimenti pojavili su se još 1970-ih, u vrijeme naftnih kriza, kada je svaka kap goriva postala strateško pitanje. No tadašnja tehnologija jednostavno nije bila dorasla zadatku: starteri su bili spori, akumulatori slabi, a elektronika – primitivna.

Pravi uzlet Start-Stop sustava događa se tek početkom 2000-ih, paralelno s pooštravanjem europskih normi emisija ispušnih plinova. Proizvođači automobila našli su se pod pritiskom da na papiru – odnosno u homologacijskim ciklusima – smanje prosječnu potrošnju i emisije CO₂. Start-Stop se pokazao kao relativno jednostavno i jeftino rješenje koje donosi mjerljive rezultate.


Kako zapravo radi sustav Start-Stop?

Naizgled jednostavno: automobil se zaustavi, motor se ugasi. Pritisnete papučicu spojke ili otpustite kočnicu – motor se ponovno pali. No iza te jednostavne radnje skriva se prava mala orkestracija mehanike i elektronike.

Sustav Start-Stop oslanja se na nekoliko pojačanih i posebno prilagođenih komponenti:

  • Pojačani starter – dizajniran za desetke tisuća dodatnih paljenja tijekom životnog vijeka vozila

  • Specijalni akumulator (EFB ili AGM) – otporniji na česta pražnjenja i punjenja

  • Senzori – prate stanje baterije, temperaturu motora, vanjske uvjete, položaj volana, sigurnosni pojas, vrata i haubu

  • Upravljačka jedinica – mozak sustava koji odlučuje hoće li se motor ugasiti ili ostati upaljen

Drugim riječima, Start-Stop nikada ne radi „na silu“. Ako je motor hladan, baterija slaba, klima uređaj radi punim kapacitetom ili je volan snažno zakrenut, sustav će se sam deaktivirati – čak i ako je uključen.


Kada se motor neće ugasiti – i zašto je to dobra vijest

Jedan od najčešćih mitova jest da Start-Stop „bezglavo“ gasi motor u svakoj situaciji. U praksi, sustav ima dugačak popis uvjeta koji moraju biti ispunjeni.

Motor se neće ugasiti ako:

  • je temperatura motora preniska ili previsoka

  • je akumulator nedovoljno napunjen

  • je uključen snažan potrošač (klima, grijanje stakala)

  • je vozilo na nagibu

  • je u tijeku regeneracija DPF filtra (kod dizelaša)

Sve to ima jedan cilj: spriječiti situacije koje bi mogle ugroziti pouzdanost ili udobnost vožnje.


Koliko se goriva doista štedi?

Ovdje dolazimo do pitanja koje najviše zanima vozače – isplati li se Start-Stop uopće?

U idealnim uvjetima, gradske vožnje s mnogo semafora i zastoja, ušteda goriva može iznositi 5 do 10 posto. U realnom životu, to najčešće znači:

  • 0,3 do 0,7 litara na 100 kilometara u gradu

  • zanemarivu uštedu na otvorenoj cesti

Drugim riječima, ako većinu vremena provodite u urbanim gužvama – Start-Stop ima smisla. Ako vozite uglavnom autocestom, njegov učinak je gotovo simboličan.


Što je s motorom – pati li on zbog čestog paljenja?

Ovo je najkontroverznije pitanje i razlog zašto se o Start-Stop sustavu lome koplja po forumima i servisima.

Argument protivnika

Protivnici tvrde da:

  • motor najviše troši prilikom paljenja

  • uljni film nije trenutačno uspostavljen

  • česta paljenja skraćuju vijek motora

Argument proizvođača (i inženjera)

S druge strane, moderni motori i ulja projektirani su upravo s tim scenarijem na umu:

  • tolerancije su preciznije nego ikad

  • ulja zadržavaju zaštitni film dulje

  • starteri i ležajevi su ojačani

U praksi, nema pouzdanih dokaza da Start-Stop, ako je sve ispravno, značajno skraćuje vijek motora. No postoji jedan važan uvjet: redovito i pravilno održavanje.


Akumulator – skrivena žrtva moderne tehnologije

Ako postoji komponenta koja zaista „osjeti“ Start-Stop, to je akumulator. Vozila s ovim sustavom koriste EFB ili AGM baterije, koje su skuplje od klasičnih.

Prosječni vijek trajanja:

  • klasični akumulator: 5–6 godina

  • Start-Stop akumulator: 3–5 godina (ovisno o vožnji)

Zamjena takve baterije često zahtijeva i kodiranje u vozilu, što dodatno povećava trošak. Upravo tu mnogi vozači prvi put osjete „tamnu stranu“ Start-Stop tehnologije.


Treba li ga isključivati?

Tipka za isključivanje Start-Stop sustava često je jedna od najčešće korištenih u modernom automobilu. No treba znati nekoliko stvari:

  • sustav se ponovno aktivira pri svakom paljenju vozila

  • trajno isključivanje često nije moguće bez softverskih zahvata

  • proizvođači ga ne ugrađuju bez razloga – on pomaže u ispunjavanju normi

Preporuka stručnjaka je jednostavna:

  • u gradskoj vožnji – ostavite ga uključenim

  • u kratkim relacijama i čestim manevrima – slobodno ga isključite


Start-Stop i budućnost: prijelazna tehnologija?

U eri elektrifikacije, Start-Stop se sve više doživljava kao prijelazno rješenje. Blagi hibridi (mild hybrid) već koriste električne motore za još glađe i brže pokretanje motora, često bez klasičnog startera.

Možda će za desetak godina Start-Stop biti tek fusnota u povijesti automobilizma – poput čoka na karburatoru. No danas, on je i dalje sastavni dio svakodnevice milijuna vozača.


Zaključak: prijatelj ili neprijatelj?

Sustav Start-Stop nije ni čudotvorni spasitelj, ni automobilski vrag u maski ekologije. On je kompromis – tehničko rješenje koje donosi mjerljive, ali ograničene koristi, uz određene troškove i prilagodbe.

Ako razumijete kako radi, kada ga koristiti i što od njega očekivati, Start-Stop može biti koristan saveznik. Ako ga doživljavate kao neprijatelja, barem sada znate – zašto se motor gasi, i zašto se ponovno pali brže nego ikad prije.

U svijetu gdje automobili postaju sve pametniji, a vozači sve skeptičniji, znanje je najbolji alat. A Start-Stop? On je samo još jedan zupčanik u velikom mehanizmu moderne mobilnosti.